Foto: iStock
Juče je u medijima osvanula vest o odluci suda u Meksiku kojom se „dopušta“ upotreba kokaina. Kao i u drugim slučajevima rasprave o legalizaciji neke vrste narkotika, ova vest dočekana je sa velikim entuzijazmom od dela javnosti koji iz različitih razloga podržava legalizaciju kokaina, ali i sa skepsom od strane onih koji ukazuju na rizik upotrebe ovog narkotika.
#Comunicado Como parte de la estrategia legal con la que, desde 2011, buscamos terminar la guerra contra las drogas y reorientar la política de seguridad del país, MUCD obtiene dos amparos sobre cocaína ➡️ https://t.co/AvwjHWAIgY pic.twitter.com/FY3dRLgzxZ
— México Unido (@MUCD) August 20, 2019
Preko 33,000 ljudi prošle godine je ubijeno u Meksiku, a u većini slučajeva ova ubistva povezana su sa krijumčarenjem droge i obračunima narko kartela. Zbog ogromnog broja ljudskih života koji su izgubljeni očigledno je potrebno rešenje za smanjenje stope nasilja u ovoj zemlji, i upravo zato je ova presuda zadobila toliko pažnje u svetskim medijima.
Međutim, odluka meksičkog suda je mnogo kompleksnija od onoga što se po bombastičnim naslovima može zaključiti, ali zasigurno predstavlja iskorak ka drugačijem pristupu problemu narkomanije i borbe protiv organizovanog kriminala.
Šta je zapravo uradio sud u Meksiku?
Viktor Oktavio Luna Eskobedo, sudija u Meksiko Sitiju, doneo je sudsku odluku kojom je upotreba kokaina dopuštena za dve specifične osobe koje nisu imenovane. Ovo je učinjeno po zahtevu organizacije Mexico United Against Crime (MUCD), koja je podnela zahtev u ime ove dve osobe. MUCD je organizacija koja već godinama lobira za promenu državne politike u oblasti narkotika.
Ono što je ovom odlukom dopušteno jeste da pomenute osobe koriste do 500 mg kokaina dnevno, a tokom upotrebe ne smeju da voze automobile niti da obavljaju bilo koji posao. Takođe, nije im dozvoljeno da kokain koriste u javnosti, niti pred maloletnicima, a ne smeju ni da aktivno motivišu druge da probaju ovaj narkotik. Pored toga, oni ne mogu da prodaju niti distribuiraju kokain trećim licima.
U obrazloženju ove odluke sudija Eskobedo naveo je da zabrana upotrebe kokaina krši ustav Meksika, kojim je građanima zagarantovan „slobodan razvoj ličnosti“. Sudija je u obrazloženju naveo da kokain može biti upotrebljen iz najrazličitijih razloga, od kojih neki mogu biti „uklanjanje napetosti, izoštravanje percepcije i želja da se steknu nova lična i duhovna iskustva“. Ovaj stav je podržan rezultatima izveštaja Nacionalne komisije protiv bolesti zavisnosti u Meksiku, koji ukazuju da upotreba kokaina ne stvara ogroman rizik po zdravlje pojedinca, ukoliko nije hronična i prekomerna.
Odluka suda ipak nije konačna, već je mora potvrditi sudski panel, nakon čega ne postoji prostor za žalbu.
Organizacija koja je pokrenula ovaj sudski spor navodi da im nije cilj da sud proglasi zabranu upotrebe kokaina kao neustavnu, već da se na ovaj način pokrene javna debata i izvrši pritisak na političare da preispitaju dosadašnje načine borbe protiv narkomanije. Prema istraživanju iz 2017. godine 3,5% Meksikanaca je makar jednom probalo kokain, dok je 9,9% probalo neki ilegalni narkotik.
Ovo nije prvi put da se meksički sudovi oglašavaju povodom nekog narkotika. Vrhovni sud u Meksiku je 2015. godine doneo odluku da je zabrana upotrebe marihuane neustavna, ali ova odluka još nije u potpunosti zakonski sprovedena. Upotreba marihuane je 2015. godine legalizovana u medicinske i naučne svrhe.
Kakve su bile reakcije na ovu odluku u Meksiku?
Javnost u Meksiku je već godinama podeljena oko toga na koji način treba pristupiti problemu nasilja koje je povezano sa distribucijom narkotika. Različite zdravstvene organizacije i bezbednosne službe javno su stale protiv ove odluke, dok je drugi deo stručnjaka okarakterisao ovu odluku kao „revolucionarnu“. Andres Lopez Obrador, novi predsednik Meksika, više puta je ponavljao da razmatra različita rešenja kako bi se smanjilo nasilje u zemlji, a jedno od njih je upravo legalizacija pojedinih narkotika.
Od 2006. godine u Meksiku je pod vođstvom tadašnjeg predsednik Felipea Kalderona započet „rat protiv droga“, što je naziv za bezbednosnu politiku koja podrazumeva i uključivanje vojske u obračunavanje sa dilerima narkotika. Rat protiv droga nažalost nije doveo do smanjenje nasilja, već je uticao na povećanje žrtava. Prema proceni jedne američke državne agencije od početka ove akcije dogodilo se oko 150,000 ubistava koja su povezana sa organizovanim kriminalom. Takođe, Ujedinjene nacije navode da se obim proizvodnje kokaina, koji u Meksiko primarno dolazi iz Kolumbije, u istom periodu zapravo povećao.
Ipak, upitno je koliko bi dekriminalizacija nekih narkotika uticala na smanjenje nasilja, s obzirom i dalje postoji velika potražnja za kokainom u Sjedinjenim Američkim Državama. Takođe, SAD ima svoj „rat protiv narkotika“, koji traje još od 1970-ih, a ova politika je prema različitim studijama samo pogoršala problem nasilja u zemljama kao što su Meksiko i Honduras. Napori policije uglavnom su bili fokusirani na razbijanje postojećih načina snabdevanja i distribucije, što je samo podstaklo kartele da pronađu nove rute i načine da dostavljaju kokain u SAD.
Promena pristupa borbi protiv narkotika se nazire
Iako je i dalje nejasno kakav će uticaj ova sudska odluka imati na borbu za dekriminalizaciju kokaina u Meksiku, prvi korak jeste napravljen. Meksiko je zemlja za koju se može reći da je na sopstvenoj koži osetila posledice sukoba narko kartela, koji su podstaknuti upravo kriminalizacijom upotrebe narkotika.
Ipak, primetno je i da se menja tok rasprave o ovom problemu na svetskom nivou, upravo zato što sve više zemalja eksperimentiše sa drugačijim pristupima legalizaciji i dekriminalizaciji droga. Holandija i Portugal su pioniri ovakvog pristupa, ali čak se i u SAD menja stav prema narkoticima, ponajviše prema marihuani. U čak 11 saveznih država marihuana je legalna za rekreativnu upotrebu, a u Denveru su ove godine dekriminalizovane „pečurke“, što je vrsta psihodelične droge.
Zabrana upotrebe narkotika već decenijama ne sprečava ljude da ih konzumiraju, a nasilje koje se javlja zbog narkotika je toliko prisutno da se ne može ignorisati. Bez obzira na krajnji ishod sudskog postupka, odluka sudije Eskobeda u Meksiku istinski je revolucionaran potez, ali je potpuna dekriminalizacija upotrebe kokaina u ovoj zemlji i dalje daleko.