Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: N1

„Mi smatramo da sa lakoćom obezbeđujemo 10 milijardi, a moguće … čak i 12 milijardi“, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić planove izdvajanja za nove investicije tokom jučerašnje konferencije za novinare. Govoreći o strukturi petogodišnjeg investicionog plana, istakao je da je reč o 10-12 milijardi evra za nove projekte, ne računajući one koji su već započeti i za koje su sredstva izdvojena.

Taj novi plan podrazumevao bi, kako kaže predsednik, 3 milijarde evra za kanalizacionu mrežu, 4 milijarde evra za brze pruge (od toga 1,3-1,4 za lokalne i regionalne), 1 milijardu evra za rekonstrukciju pruge Beograd – Niš – Preševo, 700 miliona evra za škole i zdravstvene ustanove, kao i 500 miliona evra za ’pronatalne politike’ – konkretno, u Srbiji se vantelesna oplodnja, po rečima predsednika, više neće naplaćivati.

Da li je reč o velikom povećanju investicija? Kakve investicije su nam potrebne da bi privreda Srbije više rasla i kako se u to uklapaju najave predsednika?

O tome su za Talas govorili Mijat Lakićević, Aleksandar Milošević i Miša Brkić.

 

Lakićević: Nema velikog povećanja; nizak nivo privatnih investicija koči razvoj Srbije

Mijat Lakićević, urednik u Novom magazinu, u razgovoru za Talas ocenjuje da nije reč o „nekakvom specijalnom investicionom planu“ ili velikom povećanju:

„Do sada je bilo milijardu i po evra godišnje, najave za narednih 5 godina su tu negde, dakle nema nekog velikog povećanja.

Zapravo, trebalo je odavno da se povećaju investicije, u principu je bilo novca za to u budžetu, ali je taj novac trošen na druge stvari – ove godine, umesto da se povećaju investicije u puteve, infrastrukturu, ekologiju, kao što je govoreno, novac je otišao na opremu za vojsku i policiju. Potpuno bespotrebno je ulagano u automobile i naoružanje“, istakao je Lakićević.

Kako kaže, Vučićeve najave investicionog plana ocenjuje kao marketinški potez, dok je država odavno trebalo više da ulaže u ove oblasti.

„Problem je što su investicije generalno niske, a naročito privatne, koje treba da budu pokretač razvoja. Nizak nivo privatnih investicija je ono što pre svega koči razvoj Srbije“, zaključuje Lakićević.

 

Milošević: Problem slabog nataliteta nije novac, već opšte stanje besperspektivnosti

Urednik ekonomske rubrike u Danasu Aleksandar Milošević kaže za Talas da je dobro da država ulaže u saobraćajnu infrastrukturu, još bolje u komnualnu, a najbolje – u školstvo i zdravstvo.

„Međutim, nisam siguran koliko je raspodela sredstava dobro odvagana. Recimo, pitanje je koliko je ulaganje čak četiri milijarde evra u brze pruge opravdano, jer brze pruge poput linije Beograd – Budimpešta na kojoj bi vozovi trebalo da idu po 200 kilometara na sat, nisu neophodne za teretni saobraćaj. S druge strane, koliko će građana moći da plati punu cenu karte za jednu tako modernu saobraćajnicu ili koliko će turista i stranih putnika koristiti tu liniju da bi se uloženi novac vratio?“, ističe Milošević i dodaje da je drugi problem što naše iskustvo pokazuje da takvi projekti traju daleko duže i budu skuplji nego što se u startu najavljuje.

Milošević je takođe kazao da se nada da u te 4 milijarde ulazi i izgradnja beogradskog metroa koji ocenjuje kao projekat koji je Beogradu neophodan.

Kada je reč o najavljenom ulaganju u mere za podsticanje nataliteta, ocenjuje da će to verovatno biti bačen novac i da ne veruje da će ikoga podstaći da proširi porodicu ukoliko to već nije planirao – takođe, ističe, čini se da vlada odbija da prihvati da ključni problem slabog nataliteta nije novac, već „opšte stanje besperspektivnosti u društvu“ usled kojeg mladi odlaze iz zemlje, a oni koji ostaju sve manje odlučuju da imaju veću porodicu zbog nesigurne budućnosti u Srbiji.

Govoreći o perspektivi privrednog rasta, Milošević ističe da je dugoročno možda najbitnije reformisati prosvetni sistem tako da bude više usklađen s potrebama privrede, da podstiče preduzetnički duh, samostalno razmišljanje i etiku lične odgovornosti:

„Ako i dalje budemo imali supercentralizovani politički sistem u kome trodelna podela vlasti postoji samo načelno, ništa od pojedinačnih reformi neće biti od velike pomoći, jer je pravna sigurnost prvi preduslov svakog uspešnog društva“, zaključio je.

 

Brkić: Nikad se ne završi dobro kada država alocira i ulaže, a tržište se ne izjašnjava

Novinar Miša Brkić izjavio je za Talas da se nikada ne završi dobro kada politika, a pogotovo jedan čovek iz politike, sam alocira ’ne 12 milijardi, nego čak i 12 evra’ – „nikad nigde se nije dobrim pokazalo državno alociranje i ulaganje, a da se tržište o tome niti izjašnjava niti ima pojma“, dodao je.

Kako kaže, upitno je kako je predsednik došao do brojki koje je izneo za buduće investicije:

„Voleo bih da vidim njegove analize. Ili se možda ujutru probudio i shvatio da mu je božanstvo u toku noći poslalo poruku, da mu je bog rekao: u kanalizaciju slupaj jedno 3 milijarde.“

Brkić ističe da su ulaganja u infrastrukturu generalno potrebna, da Srbiji nedostaje saobraćajne i telekomunikacione strukture, ali i da time treba da se bavi Vlada, a ne predsednik.

„Predsednik je verovatno negde napola čuo ozbiljne ekonomiste koji kažu da bi ekonomski rast Srbije mogao da bude i veći ako bi bilo više državnih investicija u infrastrukturu. A koliko sam video, on tu ima u planu i neka porodilišta, i neku vantelesnu oplodnju, i svašta nešto… tako da, to vam je problem sa svim ambicioznim vladarima: oni misle da će ostati upamćeni u istoriji tako što su trošili državne pare. Ja bih pitao predsednika: šta bi on od toga što je najavio napravio svojim privatnim parama? Gde bi uložio svoje privatne pare u to?“, dodao je Brkić.

On smatra i da je važno da parlament ima snažnu kontrolu trošenja novca koji se izdvaja za investicije, imajući u vidu dosadašnje iskustvo državnog novca u investiranju, kao i da je poseban problem što „očigledno u nekom redu čekaju partijski biznismeni da naprave dobar profit za sebe i za partiju koja im deli poslove“.

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke