Foto: UN International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia
Suđenja za ratne zločine pred srpskim sudovima nisu tema o kojoj se često čuje u srpskim medijima, iako je ovo oblast od koje u određenoj meri zavisi put Srbije ka Evropskoj uniji. Od usvajanja Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina 2016. godine nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) redovno objavljuje izveštaje o njenom sprovođenju, a rezultati najnovijeg izveštaja su poražavajući.
Na konferenciji za štampu 24. jula predstavljen je Četvrti izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije, a prema nalazima FHP-a tokom 40 meseci od usvajanja ove strategije nije uspostavljen zadovoljavajući napredak u raznim sferama tranzicione pravde i procesuiranja ratnih zločina, kao što su dužina suđenja ili pronalazak nestalih lica. Kao ključna prepreka ka reformisanju procesa suđenja za ratne zločine navodi se nedostatak transparentnosti u radu relevantnih institucija.
Podignuta 21 optužnica od usvajanja Nacionalne strategije
Fond za humanitarno pravo je u ovom izveštaju analizirao period od 1. decembra 2018. godine do 1. juna 2019. godine. Od usvajanja Nacionalne strategije 2016. godine podignuta je 21 optužnica, ali je čak 18 njih bilo ustupljeno od strane sudova u BiH. U periodu kojim se bavi poslednji izveštaj FHP-a podignute su 4 optužnice za ratne zločine, a doneta je i jedna naredba za sprovođenje istrage. FHP ipak ističe da ove 4 optužnice obuhvataju samo četiri lica, što govori da u skladu sa prethodnim izveštajima srpsko Tužilaštvo za ratne zločine svesno bira da procesuira jednostavnije predmete.
Ovo je ipak samo mali deo svih slučajeva koji se trenutni nalaze pred Tužilaštvom za ratne zločine u Srbiji. U fazi predistrage trenutno se nalazi 2.581 predmet, dok je u fazi istrage 15 predmeta, što dovoljno govori o tome koliko sporo se optužnice podižu. Što se tiče samih suđenja, ona su održana u ukupno 23 predmeta, a održano je svega 54 dana suđenja u svim predmetima. Iz različitih razloga odloženo je 19 dana suđenja.
U izveštaju se takođe navodi da Nacionalna strategija nije uspela da unapredi efikasnost potrage za nestalim licima. Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz juna 2019. godine bilo je čak 10.179 nestalih lica sa područja Hrvatske, BiH i Kosova, a u novembru prošle godine broj nestalih bio je 10.261. FHP navodi da neefikasnost pri otkrivanju sudbine nestalih postoji zbog nedostatak političke volje da se potraga za nestalim licima učini efikasnijom, nedovoljnih kapaciteti za potragu, kao i pasivnosti državnih organa u potrazi za nestalima i procesuiranju odgovornih.
Kritike Bramerca i NGO Human Rights Watch
Izveštaj FHP-a takođe se osvrće i na komentare različitih međunarodnih aktera na stanje tranzicione pravde u Srbiji. Tužilac Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Serž Bramerc je tokom svog obraćanja u Savetu bezbednosti rekao da žali zbog glorifikacije ratnih zločinaca i poricanja zločina, što uključuje i genocid u Srebrenici.
Bramerc je dodao da se koraci koji su pozitivni „potkopavaju neodgovornim komentarima drugih zvaničnika kojima se poriče ono što je ustanovljeno van razumne sumnje od strane međunarodnih sudova, kao i prikazivanjem ljudi koji su počinili najteže povrede međunarodnog prava kao heroja”. On se osvrnuo i na činjenicu da je regionalna saradnja između pravosudnih organa u regionu bivše Jugoslavije na najnižem nivou u poslednjih nekoliko godina.
Međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) u svom izveštaju za 2019. godinu navodi da su zbog nedostatka političke podrške suđenja za ratne zločine u Srbiji otežana. Kao problemi se navode i nedostatak adekvatnih resursa i slab sistem podrške žrtvama ratnih zločina. Američki Stejt department u izveštaju o ljudskim pravima u Srbiji za 2018. godinu izdvaja predmet braće Bitići, američkih državljana i članova OVK koji su ubijeni u Srbiji 1999. godine. U izveštaju se navodi da nije učinjen značajan napredak u pravcu uspostavljanja pravde za žrtve ovog zločina.
Evropska komisija je u izveštaju o Srbiji za 2019. godinu navela da je uspostavljen nadzorni mehanizam za praćenje sprovođenja Nacionalne strategije, ali da je spor tempo sprovođenja.
85% ispitanika ne može da navede ni jedan ratni zločin za koji se sudi u Srbiji
Pored samog rada institucija, kao što je Tužilaštvo za ratne zločine, za napredak u sferi tranzicione pravde neophodna je edukacija i podizanje svesti o ovim zločinima, što je takođe naglašeno u izveštaju FHP-a.
Prema istraživanju javnog mnjenja, koje su sproveli istraživački centar Demostat i list Danas 2017. godine, oko 85% ispitanika ne može da navede ni jedan ratni zločin za koji se sudi ili se sudilo pred sudom u Srbiji. Stav prema radu Haškog tribunala je pretežno negativan, čak 79% ispitanika ne zna da navede ni jedan pravosudni organ koji je nadležan za procesuiranje ratnih zločina u Srbiji, dok 59% ispitanika ocenjuje da je loše informisano o suđenjima za ratne zločine.
Pored efikasnijeg rada Tužilaštva za ratne zločine i doslednije primene Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, važno je aktivno raditi na podizanju svesti o značaju kažnjavanja svih odgovornih za zločine tokom sukoba devedesetih. Izveštaji Fonda za humanitarno pravo iz godine u godinu dokazuju da za tako nešto u Srbiji ne postoji politička volja i posvećenost nadležnih organa.