Srbija u raskoraku sa Svetskom zdravstvenom organizacijom – za koga je konoplja opasna?
Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock 

U “mišljenju Komisije za psihoaktivne kontrolisane” supstance Vlade Srbije navodi se da su „kliničke studije dokazale“ da CBD (kanabidiol) „može ozbiljno ugroziti zdravlje pa i život ljudi“. Ovo je u suprotnosti sa izveštajima i stavovima Svetske zdravstvene organizacije čija je Srbija članica, relevantnim naučnim istraživanjima, kao i rezolucijom Evropskog parlamenta iz februara ove godine.

 

Nedavno je na sajtu humanitarnog udruženja „Konoplja“ objavljeno mišljenje Komisije za psihoaktivne kontrolisane supstance u kojem se, između ostalog, navodi da se „hemijska supstanca CBD ne može proizvoditi, kupovati, prodavati, uvoziti i/ili izvoziti na teritoriji Republike Srbije“. Izuzetak je proizvodnja CBD-a u cilju naučno-istraživačkog rada, kao i proizvodnja za ovlašćene farmaceutske kompanije koje proizvode lek Epidiolex.

Kao obrazloženje za ovakav stav navedeno je: „CBD predstavlja psihoaktivnu supstancu (…) Kliničke studije su dokazale da može ozbiljno ugoziti zdravlje pa i život ljudi.“ Na kraju dokumenta stoji ime dr Danice Grujičić, predsednice Komisije.

Dr Grujičić nije odgovorila na pozive i poruke Talasa, a u udruženju Konoplja tvrde da je dokument autentičan – kako kažu, reč je o procureloj imejl komunikaciji u kojoj se zakazuje sastanak Komisije, sa CBD-om kao prvom tačkom dnevnog reda.

Komisija se nakon održane sednice prošle nedelje nije oglašavala, piše N1.

O čemu se tačno radi – šta je CBD i šta o njegovoj upotrebi misle EU i Svetska zdravstvena organizacija?

 

SZO: Ne postoje dokazi o problemima javnog zdravlja pri upotrebi CBD-a

Kanabidiol, ili skraćno CBD, jedan je od preko 100 kanabinoida koji čine biljku konoplju. Dok se za THC, takođe jedan od kanabinoida, vezuje high koji je rezultat konzumiranja marihuane, CBD ne proizvodi takav efekat, ali se pokazalo da može da pomogne u olakšavanju različitih zdravstvenih stanja. Iako postoje navodi o upotrebi CBD-a za lečenje ogromnog broja bolesti, za sada dokazi postoje samo za određen broj oboljenja:

 

 

Dok se u razvijenijim zemljama vode debate o stvarnoj učinkovitosti CBD-a, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je još u novembru 2017. objavila izveštaj u kojem se navodi da ne postoje dokazi o bilo kakvim problemima javnog zdravlja povezanim sa upotrebom čistog CBD-a.

Štaviše, kako se navodi u izveštaju, tim SZO utvrdio je da se pokazalo da CBD ima delotvorne učinke u pogledu lečenja epilepsije, kao i da postoje „preliminarni dokazi“ da CBD može da se upotrebljava prilikom tretiranja različitih bolesti, među kojima su psihoze, kancer, kao i Alchajmerova i Parkinsonova bolest.

Konačno, u istom izveštaju navodi se da upotreba CBD kod ljudi ne ukazuje na potencijal za stvaranje zavisnosti ili zloupotrebu.

U isto vreme, izgleda da naša Komisija misli da je CBD psihoaktivna supstanca koja je opasna po zdravlje i život ljudi.

 

Stojanović: Mišljenje Komisije suprotno rezoluciji Evropskog parlamenta

Slobodan Stojanović iz humanitarnog udruženja Konoplja u razgovoru za Talas kaže da je zabrana proizvodnje i upotrebe CBD-a u direktnoj suprotnosti sa pomenutim izveštajem SZO, kao i sa rezolucijom Evropskog parlamenta iz februara ove godine.

U rezoluciji EP navodi se da CBD nema opojne karakteristike, niti stvara zavisnost.

„Ako Srbija hoće u Evropsku uniju, treba da se uskladimo sa evropskom politikom. Kada smo se ranije zalagali za legalizaciju marihuane, ista ta Danica Grujičić se pozivala na evropske zakone, sada mi radimo isto“, kaže Stojanović.

Naš sagovornik podseća na Zakon o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama koji nalaže da ministar zdravlja utvrđuje spisak kontrolisanih psihoaktivnih supstanci na predlog Komisije, nakon čega se spisak objavljuje u Službenom glasniku.

„To je sve bez procedure, bez javne rasprave“, ističe on, i dodaje da su, po dobijanju mejlova iz kojih su zaključili da Komisija planira da stavi CBD na listu psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, shvatili da ne mogu da čekaju da takav spisak bude utvrđen.

Kako dalje objašnjava, ukoliko se CBD nađe na listi psihoaktivnih supstanci, a mišljenja Komisije budu usvojena, to bi značilo da će samo oni koji potpišu ugovor o naučno-istraživačkom radu moći da proizvode CBD.

„To bi bilo nešto slično kao EPS, kompletna industrija konoplje bi se svela na neku firmu od državnog značaja, direktno se ide na monopol“, dodaje.

Stojanović je istakao i da je donošenje odluke o statusu CBD-a odloženo za oktobar, te da je, po njegovom mišljenju, važno da se o ovome govori što više.

 

Zabrana upotrebe CBD-a značila bi raskorak sa svetom i naukom

Ukoliko mišljenje Komisije postane realnost u Srbiji, to bi značilo da je naša Vlada u raskoraku sa svetom, kao i sa savremenim naučnim dostignućima.

Zabrana proizvodnje i kupovine CBD-a bi dodatno unazadila javnu raspravu o upotrebi kanabisa i njegovih supstanci kako u medicinske, tako i u rekreativne svrhe. Ovo pitanje je u brojnim zemljama regulisano na različite načine – neke su se odlučile na dekriminalizaciju, dok je u nekima upotreba legalna.

U međuvremenu, država Srbija osniva komisije, najavljuje „timove za borbu protiv narkomanije“ i, po svemu sudeći, svesno ignoriše promenu odnosa prema različitim supstancama koja se odvija na globalnom nivou.

Kako su i iz udruženja Konoplja pitali – Za čije babe zdravlje?

 

Pročitajte i: Da li je kanabis „štetna droga“? SZO otvara globalnu raspravu

—————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke