Srbija i Bajdenova Amerika: Od sukoba do saradnje
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock 

Danas, 4. jula, obeležava se Dan nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država budući da je tog datuma 1776. godine potpisana Deklaracija nezavisnosti, što je dobra prilika da pogledamo kako danas izgledaju odnosi Srbije i SAD-a.

Kakvi su ekonomski odnosi dve zemlje? Da li se nešto promenilo dolaskom administracije Donalda Trampa i kako izgleda uloga SAD-a u dijalogu Beograda i Prištine?

 

Prednosti i mane ulaganja u Srbiji iz perspektive američkih investitora

Američka privredna komora (AmCham) u Srbiji trenutno broji preko 200 kompanija članica, a u njihovom izveštaju za 2018. godinu navedeno je da te kompanije direktno zapošljavaju 95.000, a indirektno 130.000 građana Republike Srbije.

Jelena Pavlović, predsednica UO Američke privredne komore, u izjavi za Talas istakla je da su investicije iz SAD od 2000. do danas dostigle gotovo 4 milijarde dolara, te da je zahvaljujući američkim kompanijama otvoreno gotovo 20.000 radnih mesta u različitim sektorima naše privrede.

„Među aktuelnim inicijativama izdvajaju se Bechtel, sa velikim infrastrukturnim projektima, Valvoline, koji pokreće proizvodnju u Kruševcu i NCR, sa izgradnjom tehnološkog kampusa na Novom Beogradu“, objašnjava Jelena Pavlović-

Kada je reč o percepciji poslovne klime u Srbiji, američki preduzetnici i investitori vide različite prednosti, ali imaju i neke zamerke:

„U principu, američki investitori kao najveću prednost investiranja u Srbiju ističu našu visoko obrazovanu radnu snagu i veoma povoljan geografski položaj. U poslednjem istraživanju, poslovnu klimu u Srbiji 79% članova AmCham-a ocenjuje trojkom, na skali od jedan do pet“, istakla je naša sagovornica i dodala da su pohvaljene mere zauzdavanja budžetskog deficita, boljeg izdavanja građevinskih dozvola, reforme radnog zakonodavstva i početka implementacije eUprave.

„Sa druge strane, izostanak institucionalnih reformi se iz godine u godinu nalazi na listi ključnih prepreka održivom rastu. Tu se očekuju unapređenje vladavine prava, jačanje kapaciteta državne uprave, bolja efikasnost pravosuđa, uz primedbu i na izostanak aktivnog javno-privatnog dijaloga u zakonodavnom procesu“, zaključuje.

 

Uvoz, izvoz, investicije – šta kažu brojke?

Prema podacima Narodne banke Srbije, tokom 2018. godine u Srbiju je stiglo 72,2 miliona evra stranih direktnih investicija (SDI) iz kompanija u SAD-u. Međutim, ova brojka nije potpuna budući da veliki broj američkih kompanija ima ogranke u Evropi iz kojih investira, što se knjiži kao SDI iz evropskih zemalja.

Kada je reč o spoljnoj trgovini, SAD su na 20. mestu prema vrednosti izvoza iz Srbije.

Tokom 2018. godine (podaci RZS), ukupan uvoz iz SAD u Srbiju iznosio je 468 miliona američkih dolara, dok je srpski izvoz u SAD bio 265 miliona – ukupan obim trgovine Srbije i SAD u 2018. iznosio je 733 miliona američkih dolara.

Poređenja radi – ukupan izvoz iz Srbije u Italiju, zemlju u koju najviše izvozimo, iznosio je 2,4 milijarde dolara, a otprilike isto toliko i uvoz u Srbiju iz Italije tokom 2018. godine.

 

Fleksibilniji pristup Amerike kosovskom pitanju

Asistent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić u razgovoru za Talas istakao je da su odnosi Srbije sa aktuelnom američkom administracijom generalno dobri:

„Generalno su dobri, ali ništa više od toga. Nema epohalnih promena, nema prevelike zainteresovanosti Amerike za ovaj region, ali sa druge strane nema ni nekih većih problema, osim onih koji su i dalje otvoreni –  kao što je slučaj braće Bitići, odgovornost za paljenje američke ambasade 2008. godine, kao i različita gledišta o statusu Kosova“, objašnjava Krstić.

Kako kaže, sve to su pitanja koja datiraju iz prošlosti i koja danas manje opterećuju bilateralne odnose, u smislu da se retko stavljaju na agendu, te u tom pogledu postoji određeno poboljšanje srpsko-američkih odnosa.

Kada je reč o ulozi SAD-u u dijalogu Beograda i Prištine, Krstić ocenjuje da je Amerika od početka faktički prisutna u ovom procesu, iako formalno nije medijator, te i da nesumnjivo ima uticaj na albansku stranu. Ipak, postoji jedna promena u odnosu na Obaminu administraciju:

„Ono što je bitno jeste da je Trampova administracija malo modifikovala čvrst stav prethodne administracije – da je Kosovo u granicama koje postoje rešeno pitanje, i da normalizacija ne može da vodi daljoj promeni granica. Deluje da je nova administracija spremna da prihvati i rešenje koje bi podrazumevalo promenu administrativne granice, ako bi to na kraju rezultovalo međusobnim priznanjem Beograda i Prištine“, objašnjava naš sagovornik uz napomenu da je ta promena posebno primetna od trenutka kada je Džon Bolton došao na mesto savetnika za nacionalnu bezbednost SAD.

S druge strane, dodaje Krstić, ne može se reći da je Amerika „prosrpski“ orijentisana, imajući u vidu da do sada nije uspela da navede Prištinu da ukine takse, iako sigurno postoji mehanizam za to. Amerika je, po njegovom mišljenju, u nekoj vrsti prebacivanja loptice sa Berlinom i Briselom, i prvi put se, od početka pregovora 2011. godine, našla u suprotstavljenoj poziciji u odnosu na Evropu.

 

Kajl Skat i reklamne kampanje američke ambasade

Govoreći o aktuelnom američkom ambasadoru Kajlu Skatu, kome se mandat bliži kraju, Milan Krstić navodi nekoliko pozitivnih momenata u njegovom radu, ali i jedan „čudan“:

„Izdvojio bih sjajne javno-diplomatske aktivnosti, odlične reklamne kampanje, zatim insistiranje na datumima iz istorije koji povezuju i zbližavaju dva naroda, naročito u kontekstu Prvog svetskog rata. Tu su i dobro poznavanje i upotreba srpskog jezika.

A od, uslovno rečeno, negativnih momenata, postoji čudan odnos ambasadora sa medijima, naročito sa prorežimskim tabloidima. Tabloidi su zapravo čekali svaki Skatov gaf kako bi ga zloupotrebili i hiperbolisali, ali je utisak i da se on svojim neopreznim izjavama ’nameštao’ za takve kampanje“, smatra Krstić.

Njegov opšti utisak jeste da je mandat Kajla Skata generalno pozitivan, da je uradio dosta za otvaranje pozitivne perspektive srpsko-američkih odnosa – kako kaže, u kolektivnoj percepciji dominira negativna slika usled skorije istorije, pa je u tom smislu za vreme Skatovog mandata mnogo urađeno na isticanju pozitivnih aspekata odnosa.

 

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke