Foto:iStock
Ukoliko ste nedavno putovali bilo gde, postoji velika šansa da niste prespavali u hotelu ili hostelu. Airbnb, popularna aplikacija za kratkoročno iznajmljivanje stanova, promenila je hotelijersku industriju, ali je uticala i na tržište nekretnina u nekoliko popularnih turističkih destinacija.
Pomoću ove platforme svako može da iznajmi stan ili sobu na kraći period, a cene smeštaja su uglavnom drastično jeftinije u poređenju sa hotelima. Pored cene, Airbnb nudi turistima autentičnije iskustvo od boravka u hotela, dok istovremeno ljudi koji imaju slobodnu sobu ili stan mogu lako zaraditi dodatni novac. Ipak, ljudi u raznim gradovima počinju otvoreno da se bune zbog sve većeg broja stanova koji se nude na Airnbnb-u, a hoteli takođe na razne načine pokušavaju da se bore protiv ove platforme.
Airbnb sve popularniji – manje stanova za lokalce
U poslednjih nekoliko godina Airbnb je doživeo ogroman uspeh. Ova kompanija je osnovana 2008. godine, sa idejom koju je imao Brajan Česki, jedan od osnivača platforme. On je svojim cimerima predložio da iznajme deo njihovog stana u San Francisku strancima uz doručak. Nekoliko godina kasnije, kompanija vredi 30 milijardi dolara, a Airbnb postoji u preko 80.000 gradova.
Ono što je ljudima ubrzo postalo jasno jeste da se dosta novca može zaraditi izdavanjem stanova ili prostora za spavanje na ovoj platformi, što znači da su ljudi počeli manje da iznajmljuju stanove na duži vremenski period. Imati stalnog podstanara je potencijalno rizik, dok je s druge strano znatno lakše iznajmljivati prostor na kratak vremenski period.
Upravo iz ovog razloga, prema rezultatima različitih studija, povećanje broja Airbnb stanova u nekom delu grada povećava i cenu stanarina za sve stanove. Jedna studija proučavala je tržište nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama, a prema rezultatima povećanje broja stanova na Airbnb-u za 10% u nekom delu grada dovodi do povećanja u ceni stanarina za 0.42%, dok cene stanova porastu za oko 0.76%.
Takođe, umesto običnih ljudi koji iznajmljuju stanove koje trenutno ne koriste, sve više je „komercijalnih“ stanodavaca koji imaju po nekoliko nekretnina i sve ih reklamiraju na Airbnb-u. U Njujorku komercijalni stanodavci čine oko 12% svih listinga na Airbnb-u, ali oni za razliku od hostela i hotela ne moraju da plaćaju posebne poreze i takse koje postoje za sve koji se bave hotelijerstvom.
Airbnb je zbog ovoga uveo pravilo da jedna osoba ne može reklamirati više od jednog stana, ali upitno je koliko je ovo zapravo sprečilo ljude sa više nekretnina, čime je delimično uništena ideja o duhu Airbnb-a kao o mestu za „deljenju domova“.
Nekoliko gradova je iz ovog razloga uvelo maksimalan broj dana tokom jedne godine za iznajmljivanje nekretnina na Airbnb-u. Ovo varira od maksimalnih 180 dana u Japanu do 30 dana u Amsterdamu.
„Turisti idite kući, migranti su dobrodošli“
Bes prema Airbnb-u ne postoji izolovano od drugih problema, kao što su preveliki broj turista u pojedinim gradovima, džentrifikacija i visoke cene nekretnina. U decembru prošle godine u Amsterdamu je održan protest na kom su ljudi optužili gradsku vlast da se „prodala Aribnb-u“.
Amsterdam je samo jedan od gradova u kojima su organizovani protesti zbog Airbnb-a, dok je u Barseloni ovaj problem posmatran u okviru šire pojave prevelikog broja turista koji na različite načine remete život lokalnog stanovništva. Na jednom zidu u Barseloni nedavno je osvanuo grafit na kom piše „Turisti idite kući, migranti su dobrodošli“.
Pre 4 godine aktivisti su okupirali sedište ove kompanije u San Francisku pre glasanja gradskog odbora o predlogu zakona (Predlog F) kojim se drastično ograničilo dozvoljeno vreme za iznajmljivanje stanova na ovoj platformi.
Ono što zagovornici Airbnb-a ističu jeste da prema podacima koji su trenutno dostupni nije dokazano da Airbnb ima drastičan uticaj na povećanje stanarina i cena nekretnina. S druge strane, mogućnost da iznajme jeftino mesto za spavanje je omogućila velikom broju ljudi da više putuje. Više turizma može da ima negativne posledice u gradovima poput Barselone ili Venecije, ali u drugim gradovima doprinosi lokalnoj ekonomiji.
Dodatno, izdavanje slobodnog prostora ili stanova je odličan primer efikasne alokacije dobara na slobodnom tržištu, i omogućava da se postojeći resursi bolje iskoriste. Na ovaj način ljudi mogu da zarade dodatan prihod koji zasigurno doprinosi kućnom budžetu, dok ljudi dobijaju prostor koji im je potreban za relativno malu količinu novca.
Tehnologija menja gradove – da li je Beograd sledeći?
Prema zakonima u Srbiji, izdavanje stana na dan nije regulisano. Ovakvi stanovi nisu prijavljeni kao apartmani za pružanje turističkih usluga, a vlasnici ne plaćaju nikakav porez po tom osnovu. Airbnb takođe ne snosi posledice ukoliko korisnici ne plaćaju porez na zaradu koju dobijaju preko ove platforme. Sve veći broj turista u Beogradu znači i da će, zbog povećane potražnje, u budućnosti porasti i broj stanova koji se izdaju na ovoj platformi.
Iako je razumljivo da postoji određena nelagoda zbog promena koje se brzo odvijaju u nekim gradovima, Airbnb, kao i Uber u pružanju usluga prevoza, uspeo je da revolucionarno promeni način na koji turisti posmatraju boravak u gradovima. Ipak, potrebno je i biti na oprezu zbog potencijalnih negativnih posledica koje je ova promena donela sa sobom.