Zašto se sve više ljudi bavi jogom?

Autorka

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Milioni ljudi širom sveta su 21. juna ove godine na otvorenom radili vrstu fizičke aktivnosti koja postoji već 5.000 godina. U pitanju je joga, a Međunarodni dan joge obeležava se, na predlog Narendre Modija, premijera Indije, 21. juna u brojnim zemljama.

Sve više ljudi se bavi jogom, a popularnost ove istočnjačke discipline proširila se i na Srbiju. O ovome svedoči i postojanje Joga saveza Srbije. Na sajtu ovog saveza navodi se da je osnovan s ciljem “uspostavljanja standarda joga prakse, stručnog osposobljavanja u oblasti joge i podizanja kvaliteta joga instruktorskog rada”, a savez okuplja veliki broj joga instruktora i manjih udruženja.

Joga je postala novi trend i deo percepcije o “zdravom životu”, ali postoje dokazi da pozitivno utiče na telo, kao i na stanja poput anksioznosti i hroničnog stresa.

 

Amerikanci zaljubljeni u jogu – neki doživeli i povrede tokom ove aktivnosti

Koliko je joga postala popularna na Zapadu govore podaci iz Sjedinjenih Američkih Država. Prema rezultatima istraživanja 36 miliona Amerikanaca se 2016. godine aktivno bavilo jogom. Svest o postojanju joge je takođe široko prisutna – 9 od 10 Amerikanaca je čulo za jogu, a 15% ispitanika je radilo jogu u poslednjih 6 meseci. Trećina ispitanika je izjavila da bi želela da makar jednom proba jogu.

Žene uglavnom više praktikuju jogu nego muškarci, ali se udvostručio i broj muškaraca u SAD koji se bave jogom.

Postoje različita istraživanja koja govore o potencijalnim pozitivnim efektima joge. Bavljenje jogom smanjuje bolove u donjem delu leđa, a povećava i fleksibilnost i pokretljivost tela. Ljudi koji su redovno pohađali kurseve joge generalno su bili više fizički aktivni i hranili su se zdravije. Kod starih ljudi bavljenje jogom može poboljšati motoričke funkcije.

 

Kako tačno proučavamo uticaj joge?

Ono za šta ima manje dokaza jeste uticaj joge na mentalno zdravlje, s obzirom da fizička aktivnost generalno utiče na smanjenje anksioznosti i stresa. Postoje studije čiji rezultati ukazuju da joga može imati pozitivne rezultate kod osoba koje pate od depresije, ali je ovu oblast potrebno dalje istraživati.

Problem je upravo u manjku ozbiljnog proučavanja efekata ove aktivnosti. Iako istraživanja postoje, ona često imaju mali uzorak i nedostaje im kontrolna grupa, što znači da su rezultati često nepouzdani. Pored ovoga, često se ne porede efekti joge sa drugim fizičkim aktivnostima koje potencijalno imaju sličan uticaj, poput trčanja ili plivanja.

Nedostatak ozbiljnih naučnih istraživanja je omogućio i da 2012. godine veliku pažnju privuče članak časopisa Njujork Tajms, u kom se navodi nekoliko primera ljudi koji su zadobili ozbiljne povrede tokom bavljenja jogom. Članak je govorio o jogi kao aktivnosti koja nosi velike skrivene opasnosti po telo, ali za sada ne postoji naučna potvrda da je joga rizičnija od bilo koje druge aktivnosti u ovom pogledu.

Takođe je važno naglasiti da postoji veliki broj metoda praktikovanja joge, od hata joge pa do fizički zahtevnije aštanga joge. Joga se generalno sastoji od poza, vođenog disanja (pranajama) i meditacije, ali su ovi elementi različito kombinovani u zavisnosti od samog joga instruktura, pa je samo proučavanje uticaja joge još teže.

 

Joga – ne samo fizička aktivnost, već i skup vrednosti

Kada se razgovara o jogi uglavnom se razgovor vodi oko fizičkih uticaja, ali za veliki broj ljudi koji se bave ovom aktivnošću joga je više od trošenja kalorija. Brojni instruktori joge prenose i neke od ključnih vrednosti i principa kojima se treba voditi u životu. Ovo su najčešće principi poput iskrenosti, samodiscipline i empatije.

Pored toga, bavljenje jogom može biti i način da pojedinac bude deo veće grupe, a kroz bavljenje jogom stvara se čitava zajednica koja motiviše ljude da nastave da se bave ovom aktivnošću.

Joga je često povezana i sa drugim stilovima života koji se baziraju na jednostavnosti i nenasilju. Vegeterijanizam i izbegavanje upotrebe životinjskih proizvoda u vezi je sa nenasiljem, jednim od glavnih principa joge. Jednostavnost je povezana i sa minimalizmom, sve popularnijim stilom života koji odbija konzumerističku kulturu i fokusira se na posedovanje što manje fizičkih stvari.

Popularnost joge moguće je dovesti u vezi sa sve većom popularnošću meditacije, takođe istočnjačke prakse. U svetu koji je pun stvari koje nam odvraćaju pažnju, kao što su telefoni, ljudi sve više smatraju  da nisu u dodiru sa tim kako se osećaju, upravo zato što su toliko fokurisani na spoljašnje senzacije. Joga, kao i meditacija, samo je još jedan od načina na koji je moguće povezati se sa osećanjima i sopstvenim telom. Iako nekada deluje kao trend koji će potenijalno za nekoliko godina potisnuti neka druga fizička aktivnost, joga ima specifičan spoj fizičkih i duhovnih elemenata koji je upravo ono što treba ljudima u 21. veku.