Foto: Gage Skidmore
Političke debate su gotovo nepostojeće u političkom životu Srbije, ali u Sjedinjenim Američkim Državama one su sastavni deo izborne kampanje. Amerikanci su već uveliko u kampanji za predsedničke izbore 2020. godine, a predsednik Donald Tramp je nedavno započeo kampanju za drugi mandata u Beloj kući.
Čak 10 kandidata je sinoć učestvovalo u prvoj debati u okviru izbora predsedničkog kandidata Demokratske stranke. Ovo je tek prva debata Demokrata, a u trci za kandidata je preko 25 političara. U prvoj debati nisu učestvovala zvučna imena poput Bajdena ili Sandersa, ali je tu bila Elizabet Voren, senatorka iz Masačusetsa, čija popularnost proteklih nedelja u istraživanjima javnog mnjenja sve više raste.
Iako sama debata nije izazvala mnogo kontroverzi ili upečatljivih napada, teme koje su dominirale u toku debate pokazuju značajno pomeranje Demokratske partije ulevo, kao i rušenje tabua oko nekih predloga koji su dugo bili politički nepopularni.
1.Besplatno zdravstvo za sve
Pitanje koje se tiče gotovo svakog Amerikanca jeste pitanje zdravstvenog sistema i osiguranja. Tramp je veliki deo svoje kampanje na prošli izborima zasnovao na obećanju da će ukinuti Obamacare, reformu zdravstvenog sistema koju je sproveo predsednik Barak Obama. Demokrate su u prvoj debati branile Obamacare, ali je nekoliko njih otišlo i dalje od toga.
I spent a big chunk of my life studying why families go broke, and one of the top reasons is a medical emergency. That’s not right. Our system is working for corporations making a profit, but not for families. That’s why I’m fighting for #MedicareForAll. #DemDebate pic.twitter.com/MhYfR235nG
— Elizabeth Warren (@ewarren) June 27, 2019
Senatorka Elizabet Voren podržala je plan koji bi uveo državnu zdravstvenu zaštitu za sve Amerikance, a ona i Bil de Blazio, gradonačelnik Njujorka, podržali su potpuno ukidanje privatnog zdravstvenog osiguranja. „Zdravstvo je ljudsko pravo, a ja ću se boriti za ljudsko pravo“, istakla je Voren. Ona je rekla da podržava ukidanje privatnog zdravstvenog osiguranja jer su ove kompanije fokusirane na profit.
2.Imigracija
Još od čuvene tvrdnje Donalda Trampa da će „izgraditi zid“ na granici sa Meksikom kako bi sprečio dolazak novih migranata, imigracija je goruća tema u američkoj politici. Nakon što su slike razdvojenih porodica na američkoj granici sa Meksikom obišle svet, sve veći broj Demokrata zalaže se za otvorene granice i reformu postojećeg imigracionog sistema.
Hulian Kastro, bivši sekretar za urbanizam i stanovanje, ponovio je da je on jedini kandidat sa planom za reformu imigracionih pravila. Kastro se zalaže za ukidanje zakona koji omogućava da se krivično gone migranti koji ilegalno pređu američku granicu. On je tom prilikom napao kongresmena Beta O’Rurka iz Teksasa, zato što je O’Rurk odbio da glasa za dekriminalizaciju ilegalnog prelaska američke granice.
I’m so thankful. Since I stepped on the #DemDebate stage, I’ve seen an incredible surge of grassroots donations. If I made you proud tonight, I’m asking you to continue to fight with me: https://t.co/BtWpFHcnKm pic.twitter.com/3eXKRmJRoi
— Julián Castro (@JulianCastro) June 27, 2019
Kastro je takođe predložio i neku vrstu „Maršalovog plana“ za Gvatemalu, Honduras i El Salvador, kako bi se pomoglo građanima tih zemalja, i time smanjila migracija u SAD.
O’Rurk je naglasio da bi Kastrov plan doprineo povećanju trgovine ljudima iz Meksika i drugih zemalja, ali je rekao da se zalaže za ukidanje pravila po kom se deca razdvajaju od roditelja koji su pokušali ilegalno da pređu granicu.
Migracija je Demokratama naročito važna zbog sve većeg broja Hispano i Latino glasača u SAD, a čak trojica kandidata su sinoć neke od svojih odgovora dali na tečnom španskom.
3.Spoljna politika
S obzirom na nivo tenzija između Irana i SAD i mogućnosti eskalacije sukoba, sudbina Iranskog nuklearnog dogovora je važno pitanje za sve kandidate. U maju ove godine, Tramp se povukao iz ovog sporazuma koji je ukinuo sankcije Iranu u zamenu za stopiranje razvoja iranskog nuklearnog naoružanja, a od 10 kandidata sinoć samo jedan je rekao da ne bi ponovo pristupio ovom dogovoru.
Kori Buker, senator iz Nju Džersija, rekao je da ne bi hteo da se priključi dogovoru kakav je sada, ali da je zainteresovan da postigne novi dogovor. Senatorka Ejmi Klobučar iz Minesote i Tulsi Gabard, članica Kongresa sa Havaja, takođe su rekle da su otvorene za ideju promene uslova dogovora sa Iranom.
Tulsi Gabard koja nije dobila mnogo pažnje medija pre ove debate, imala je verbalni okršaj sa kongresmenom Timom Rajanom. On je istakao da SAD i dalje moraju da budu uključene u konflikt u Avganistanu, na šta ga je Gabard upitala : „Je l to ono što ćete reći roditeljima dvojice vojnika koji su ubijeni u Avganistanu?“.
Rep. Tim Ryan and Rep. Tulsi Gabbard go head-to-head on Afghanistan, with Ryan arguing for U.S. engagement to dispel the Taliban from growing, and Gabbard arguing for the return of U.S. troops from Afghanistan. pic.twitter.com/VftyEH5dUe
— CNBC (@CNBC) June 27, 2019
Ona je dalje dodala da Amerika mora da se povuče iz Avganistana, zato što je previše života izgubljeno u tom konfliktu. Rajan je na ove optužbe odgovorio ističući da je američko vojno prisustvo u Avganistanu sprečilo dalji rast moći Talibana.
4. Regulacija posedovanja oružja i klimatske promene
Iako rasprava o strožim regulacijama za kupovinu i posedovanje oružja počne nakon svake masovne pucnjave u SAD, pucnjava u srednjoj školi u Parklandu 2017. godine promenila je delimično ton ove diskusije, a zbog aktivizma mladih iz ove škole dalje regulacije posedovanja oružja postale su stalna politička tema .
Senator Kori Buker istakao je predlog izdavanja licenci za posedovanje oružja i tom prilikom rekao da je čak sedmoro ljudi iz njegove šire zajednice prošle nedelje ubijeno vatrenim oružje. On je naglasio da pitanje regulacije posedovanja vatrenog oružja nije samo pitanje politike, već je urgentna situacija koja mora da bude uskoro rešena.
Booker’s clearly winning this pic.twitter.com/kvkX2xdtXa
— Patrick Ruffini (@PatrickRuffini) June 27, 2019
Klimatske promene su za mnoge Demokrate važan problem, ali je samo 7 minuta debate potrošeno na razgovor o globalnom zagrevanju. Elizabet Voren, Hulian Kastro i Beto O’Rurk pomenuli su važnost borbe protiv klimatskih promena, ali nije bilo mnogo razgovora o konkretnim predlozima politika.
7 minutes on the #climate crisis is 7 more than we had in 2016, but it’s not even close to enough time to cover the gravest existential threat we face. #DemDebate https://t.co/NUC7Z6rVO9
— Sierra Club (@SierraClub) June 27, 2019
Da li su debate uopšte važne?
Američki mediji sa velikom pažnjom prate svaku debatu u toku kampanje, ali postoje dokazi da one ne utiču značajno na stavove glasača. One ipak pomažu kandidatima da u ogromnoj konkurenciji privuku pažnju na sebe i budu prepoznati kao relevantni.
Ono što je sigurno zaključak prve debate jeste da se Demokratska partija i predlozi kandidata ove partije sve više približavaju levici, kao i da kapitalizam i slobodno tržište prestaju da budu nedodirljivi pojmovi američke politike. Druga debata, u kojoj će učestvovati malo zvučniji kandidati, ipak će pokazati da li je utisak sa prve debate ispravan, ili je Demokratska partija ipak umerenija nego što se čini.
Tokom debate predsednik Tramp je tvitovao o tehničkim problemima tokom prenosa debate, a na sadržaj je imao samo jedan komentar : „DOSADNO!“.
BORING!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) June 27, 2019