Poigravanje terminom „referendum“ nije u interesu građana – slučaj Stari Grad
Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: Tviter / Marko Bastać

Iako smo od mnogih medija saznali da je u opštini Stari grad organizovan referendum, do toga zapravo nije došlo. Pogrešna upotreba termina navela je deo javnosti da poveruje da je referendum zaista organizovan, što u realnosti nije slučaj.

Marko Bastać najavio REFERENDUM 16. juna na Starom gradu“, „Na referendum o radovima izašlo 21,7 odsto građana Starog grada“, „Na referendumu na Starom gradu glasalo 11.960 građana, većina protiv žičare“ – samo su neki od naslova kojima su mediji u Srbiji ispratili nedavne aktivnosti predsednika opštine Stari grad, Marka Bastaća.

Kako je i sam u više navrata izjavio, reč je o izjašnjavanju dela građana Starog grada o aktuelnim radovima u prestonici. Pitanja koja su im postavljena u periodu između 28. maja i 16. juna odnosila su se na proširenje pešačke zone oko Trga republike, uvođenje novih trolejbuskih linija, ali i na izgradnju žičare na Kalemegdanu.

 

Bastać: To je u stvari zbor građana, ali dok ja objasnim da nije referendum…

Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi (čl.10) nalaže da „Akt o raspisivanju referenduma o pitanjima iz nadležnosti autonomne pokrajine, opštine i grada donosi skupština autonomne pokrajine, odnosno opštine ili grada, u skladu sa statutom“.

Statut opštine Stari grad u članovima 98-103. određuje Skupštinu Gradske opštine kao nadležno telo za sprovođenje referenduma.

U slučaju Starog grada, Skupština opštine nije razmatrala raspisivanje referenduma.

„To je, u stvari, u pravom smislu reči zbor građana, ali ga zovemo referendum jer bi mi trebalo mesec dana da objasnim da je to isto. Ovo je neposredno izjašnjavanje“, kaže u izjavi za Talas Marko Bastać, predsednik opštine Stari grad.

Kako dalje objašnjava, Statut daje mogućnost održavanja građanskog zbora na inicijativu Gradskog veća.

„Sa ovim zakonskim rešenjem, minimum je 10% izlaznosti. Ovo izjašnjavanje je uspelo, samo po sebi“, izričit je Bastać koji se u toku razgovora za Talas nalazi ispred zgrade Skupštine grada Beograda, spreman da rezultate izjašnjavanja uruči gradonačelniku Zoranu Radojičiću. Ukoliko Radojičić odluči da ignoriše volju građana, dodaje Bastać, time će dokazati da je prvi gradonačlenik Beograda koji je, u stvari, fikus.

Raniji odgovor gradonačelnika Radojičića glasio je: “Ako kažemo da referendum nije raspisan i da nije u skladu sa zakonom onda je teško da mogu da prihvatim nešto što nije u skladu sa zakonom. Te nadležnosti nisu u okviru opština, a s druge stane ako idemo još korak niže, taj referendum su raspisali na osnovu odluke većnika, a ne opštinske skupštine”, piše N1.

Statut opštine Stari grad navodi prag od 10% u pogledu učešća u zboru građana, ali predviđa i druge elemente poput većine prisutnih na organizovanom zboru:

„Zbor građana, kome prisustvuje najmanje 10% građana u smislu stava 2. ovog člana, javnim glasanjem i većinom glasova prisutnih, usvaja zahteve i predloge i upućuje ih Skupštini Gradske opštine ili nadležnim organima i službama Uprave Gradske opštine.“ (Član 95. Statuta opštine Stari grad)

Budući da je glasanje u opštini Stari grad organizovano na više lokacija, tačnije građani su mogli da glasaju u svojim stanovima, deluje da je reč o kombinaciji različitih vidova neposrednog učešća građana, kako je i sam Bastać ranije definisao ovu akciju.

 

Lazović: Ne treba se igrati rečju ’referendum’, pre je u pitanju anketa koja ipak oslikava nezadovoljstvo građana Starog grada

Radomir Lazović iz Inicijative Ne davimo Beograd u razgovoru za Talas ocenio je da je jasno da veliki broj građana vrlo negativno gleda na radove koji se sprovode a koji su, kako kaže, netransparentni, preskupi, često nepotrebni, a nekada uopšte nije jasno čemu treba da služe.

„Radovi se sprovode na načine koji ostavljaju delove grada bez najneophodnijih komunikacija. A ovo što se sada dešava u četiri bulevara učiniće da grad stane. Radi se o kozmetičkoj rekonstrukciji koja će dodatno usporiti javni saobraćaj“, istakao je Lazović i dodao:

„Mislim da se sa rečju referendum ne bi trebalo tako igrati, pre je u pitanju anketa. Bez obzira na to, smatram da ona oslikava nezadovoljstvo građana Starog grada.“

 

Bastać: Već smo uspeli da promenimo neke stvari, zaustavili smo izgradnju žičare

Bez obzira na tehničke detalje, kao i činjenicu da je izjašnjavanje građana usledilo nakon što su radovi počeli, Bastać smatra da je samo raspisivanje izjašnjavanja već dovelo do nekih promena.

„Uspeli smo da vratimo saobraćaj na Trg republike. Šezdeset hiljada vozila je prolazilo Kolarčevom i Vasinom dok nisu odlučili da zatvore taj deo grada. Sada smo ih svim ovim akcijama i blokadama naterali da promene plan i vrate saobraćaj. Dalje, uspeli smo da ih zaustavimo u igradnji žičare, to su velike pobede, sprečiti ovaj rušilački pohod u Beogradu“, naglašava naš sagovornik.

Kada je reč o izgradnji žičare, istakao je da se taj projekat odnosi na teritoriju opštine Stari grad, te da je statutarno pravo pitati građane o njihovom životu u opštini.

„A mi smo na svim ovim blokadama koje su organizovane tražili da gradonačelnik raspiše referendum, s obzirom da je ostao nem kao i većina funkcioniera SNS, mi smo se odlučili na ovaj korak“, zaključio je Bastać.

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke