Da li se srednjoškolci lože na demokratiju? Novi projekat FPN i VFD
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: Fejsbuk stranica „Popularna demokratija“

Pre nekoliko dana završen je prvi ciklus radionica „Popularne demokratije“ – projekta Fakulteta političkih nauka u Beogradu u saradnji sa Vestminsterskom fondacijom za demokratiju (VFD) koji je usmeren na učenike završne godine srednje škole koji po prvi put stiču biračko pravo.

Ideja je da predavači, studenti koji su prethodno prošli obuku, u 25 gradova Srbije kroz interaktivne radionice razgovaraju sa učenicima o vrednostima demokratije. To podrazumeva i različite igre kroz koje se srednjoškolci upoznaju sa izbornim procesom i značajem političkog i građanskog aktivizma, kao i lične odgovornosti.

„Srednjoškolcima je demokratija vrlo apstraktan pojam, nisu upoznati sa izbornim procesom i zato je jako bitno sa njima obraditi ove teme“, kaže za Talas Ivana Milosavljević, studentkinja novinarstva na FPN-u i jedna od edukatora na radionicama.

Ona objašnjava da se na radionicama dešavalo to da se većina učenika složi da je „dobroćudna diktatura“ bolja od demokratije, a da je rezultat takvog mišljenja apstinencija mladih kada dođu izbori.

„Zato se tokom radionice trudimo da im objasnimo koncepte koji su srž demokratskog društva. Pokušavamo da im stavimo do znanja da je bitno da oni donose odluke koje se tiču njih samih“, ističe Ivana.

 

 

Reakcije direktora škola: neki uplašeni zbog partija kojima pripadaju, drugi sami pozivali da i njihovi učenici učestvuju

Jedan od organizatora programa je Nikola Jović, asistent na Fakultetu političkih nauka, koji u razgovoru za Talas objašnjava da je motivacija za pokretanje Popularne demokratije bilo to što obrazovni sistem, vaspitanje u porodicama i politička praksa u Srbiji ne promovišu vrednosti koje su neophodne da bi jedno društvo bilo slobodno, odgovorno i prosperitetno:

„Za takvo društvo su neophodni pojedinci koji su spremni da zagovaraju i brane te vrednosti. Upravo zbog toga smo pokrenuli projekat Popularna demokratija, kako bismo srednjoškolcima, kroz radionice koje su prilagođene njihovom uzrastu, demokratske vrednosti učinili kul. Jer, da biste nešto branili i zahtevali, morate na to da se ložite“, kaže Jović i dodaje da tri stvari posebno pokazuju da je ovaj projekat bio pogodak i da ga treba nastaviti:

„Prvo je motivacija naših edukatora, studenata FPN, da idu po školama u Srbiji i entuzijastično promovišu demokratske vrednosti.

Drugo je pozitivna reakcija i zainteresovanost učenika srednjih škola da učestvuju u radionicama i debatuju na jedan refleksivan i kritički nacin.

Treće je reakcija direktora pojedinih škola koji su, uplašeni od reakcije političkih partija kojima pripadaju, odbijali da njihovi učenici učestvuju u radionicama. Upravo zbog i protiv takvih primera nastala je naša ideja. Naravno, sa druge strane, postoje i oni divni primeri gde su nas direktori nekih škola samoinicijativno zvali da dođemo i radimo sa njihovim učenicima“, istakao je Nikola Jović.

 

 

Važno je da sa srednjoškolcima rade mladi ljudi koji su im bliski i sa kojima mogu da se poistovete

„Najvažniji aspekt projekta Popularna Demokratija jeste vršnjačka edukacija srednjoškolaca od strane studenata FPN-a, koji pričaju njihovim jezikom. Mislim da je veoma važno to što o demokratiji i aktivizmu srednjoškolcima ne pričaju stariji, i to nekim akademskim i komplikovanim jezikom, već mladi ljudi izuzetno bliski njihovim godinama“, ističe Dušan Milenković, menadžer programa VFD u Srbiji.

Vestiminsterska fondacija za demokratiju se, kako kaže, temeljno bavi razvojem demokratije i potencira važnost uključenosti svih društvenih grupa u demokratske procese, a u poslednje vreme pokrenula je nekoliko inicijativa koje su usmerene upravo na rad sa mladima. Pored toga, dodaje, u poslednjih 7-8 meseci sproveli su niz aktivnosti i dubinskih istraživanja koja su relevantna za navedene probleme.

„Razmišljamo o tome da nastavimo podršku projektu od septembra. Pored većeg broja škola koje bismo želeli da budu uključene, voleli bismo da unapredimo kvalitet kurikuluma i radionica, povećamo broj kratkih videa koje smo snimili u okviru projekta, ali i da podignemo nivo projekta osmišljavanjem dodatnih aktivnosti koje bi podstakle srednjoškolce na konkretan aktivizam u njihovim zajednicama“, zaključuje Milenković.

 

Najvažniji aspekt Popularne demokratije: odgovornost

Despot Kovačević, asistent na Fakultetu političkih nauka, smatra da je najvažniji aspekt Popularne demokratije – odgovornost.

„Iako sam svestan da mladi ljudi malo znaju o svojim pravima i slobodama ili ih pogrešno razumeju, mislim da prvo treba da se susretnu sa odgovornošću. Pre svega, treba da budu odgovorni prema sebi i da odlučuju prema prioritetima. Na tu odgovornost nadovezuje se i društvena, koja bitno utiče na njihovu budućnost. Kroz radionice, cilj je da makar na momenat shvate kolika je važnost njihovog učešća u donošenju odluka koje se tiču svih nas“, objašnjava Kovačević.

Kada je reč o samoj strukturi radionica i činjenici da mladi ljudi rade sa srednjoškolcima, istakao je da su dosadašnji programi delovali otuđeno i da je ideja projekta bila da se smanji jaz time što će upravo studenti biti ti koji uče đake o važnosti aktivizma i demokratije.

„Mislim da svako od učenika može sebe da zamisli za 3-4 godine i da vidi kako razmišljaju ljudi tog doba. Posebno je važno da to bude neko iz njihove lokalne sredine ko je otišao na studije i ko im može biti sagovornik o svim aktuelnim temama. Smanjivanjem jaza dobija se i poverenje i pažnja. Ujedno, FPN kao institucija šire u javnosti ističe ono što je najvažnije – svoje studente“, dodaje naš sagovornik.

Kako kaže, njegov najlepši utisak je to što srednjoškolci možda ne znaju šta je suština demokratije, ali vole sami da odlučuju i da budu pitani za mišljenje, kao i da uvažavaju različitost. „Lako će naučiti da je to zapravo demokratija u osnovi“, poručuje Kovačević.