Nije silovanje ako je u braku – ovo misli svaki peti student u Srbiji

Autorka

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Nakon slučaja seksualnog uznemiravanja Marije Lukić i nekoliko brutalnih ubistava žena od strane njihovih partnera, tema rodne ravnopravnosti je više nego ikada aktuelna u Srbiji, a novo istraživanje koje su sproveli studenti druge godine Fakulteta političkih nauka pokazuje uznemiravajuće podatke.

Oni su ispitivali stavove o ravnopravnosti polova među studentima beogradskih fakulteta, a u istraživanju je učestvovalo je 1.102 ispitanika, sa preko 35 beogradskih fakulteta, od čega je 82% ispitanika državnih, a 18% privatnih fakulteta. Koordinator ovog istraživanja bio je Nikola Jović, asistent na Fakultetu političkih nauka .

 

Samo 2,4% očeva učestvuje u čišćenju kuće

U grupi pitanja koja se odnosi na porodične odnose studenata očigledna je velika razlika u ulogama majke i oca.

Rezultati pokazuju da je samo 7% ispitanika u toku odrastanja više vremena provodilo sa ocem, dok 43% ispitanika navodi da je detinjstvo više provelo sa majkom. Majke su takođe više bile tu da ohrabre svoju decu (49%) nego očevi (17%), a to se preslikava i na sadašnje odnose studenata – kada im se nešto važno u životu dogodi oni češće zovu majku (46%) nego oca (11%).

Koliko malo muškarci u Srbiji učestvuju u kućnim poslovima pokazuju i podaci da svega 2,4% očeva učestvuje u čišćenju kuće, 4,7% njih odlučuje šta će se jesti, 7,6% pomaže oko škole i 10,1% učestvuje u vaspitanju dece i regulisanju discipline.

 

Rodna ravnopravnonst nije toliko važna studentima

O reprezentaciji i učešću žena u javnom i političkom životu ispitanici nemaju preterano pozitivno mišljenje. Trećina ispitanika smatra da nam nije potrebno više žena na pozicijama moći u društvu, 25% ispitanika ne bi glasalo za ženu na izborima, dok se svaki treći ispitanik ne slaže sa tim da muškarci i žene treba ravnopravno da dele kućne poslove.

Prema ovim podacima, indeks (ne)ravnopravnosti polova pokazuje da su, na skali od 0 do 1, studenti u Beogradu u proseku na vrednosti 0.32.

Istraživanje pokazuje i da gotovo svaki peti ispitanik smatra da su muškarci bolji radnici i da je shodno tome normalno da imaju veću platu. Takođe, svaki peti ispitanik smatra da u vreme nestašice posla, muškarci treba da imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na žene.

 

Svaki peti muški ispitanik – prinudni seks u braku nije silovanje

O škakljivim temama poput seksualnog uznemiravanja studenti i studentkinje imaju dosta različita uverenja.

Na primer, svaki četvrti student smatra da dobacivanje na ulici devojkama nije ništa strašno, dok trećina smatra da je odgovor NE prilikom “muvanja” zapravo signal da treba još da se potrude. Osim ovih odgovora, problematično je i to da 43% studenata smatra da su devojke same krive kada ih neko uznemirava zbog njihovog provokativnog oblačenja, kao i da svaki peti smatra da prinudni seks u braku nije silovanje.

Koliko je ovo radikalno drugačije od stavova ženskih ispitanika pokazuje i podatak da samo 8% studentkinja smatra da prinudni seks u braku nije silovanje, a 14% studentkinja misli da dobacivanje na ulici devojkama nije problem.

Koliko su rodne uloge jake pokazuju i odgovori na dva pitanja koja preispituju rodne norme. Na pitanje “Kada bi vam ćerka zatražila da je upišete da trenira fudbal, da li biste to uradili?” 86% studentkinja je reklo da bi to uradile, što je više od 73% studenata. Međutim, u odgovorima na pitanje “Kada bi vam sin zatražio da ga upišete na balet, da li biste to uradili?” vidi se istinska razlika. Čak 70% studentkinja bi uradilo to, dok je isti odgovor dalo samo 30% muških ispitanika.

 

Legalizaciju marihuane podržava 55% ispitanika

Deo istraživanja koji se odnosi na vrednosti studenata pokazuje da su oni prilično konzervativni (na skali od 0 do 1 nalaze se u proseku na vrednosti 0,51), ali da postoji i značajna podrška za neke liberalne predloge.

Legalizaciju marihuane podržava 55% ispitanika, dok je za legalizaciju gej brakova 33% ispitanika. Rezultati pokazuju i da ispitanici imaju veoma izraženo socijalno nepoverenje. Gotovo 37% ispitanika navodi da ne veruje osobama druge nacionalnosti, dok oko 55% ispitanika navodi da ne veruje ni svojim komšijama.

 

Stav od rodnoj ravnopravnosti zavisi od mnogih faktora

Rodna ravnopravnost je uvek povezana sa širim političkim i društvenim stavovima, a način vaspitanja i rodni odnosi u kući oblikuju u velikoj meri kasniju percepciju muško-ženskih odnosa.

Rezultati pokazuju da studenti manje od studentkinja podržavaju rodnu ravnopravnost, a lošiji studenti manje od boljih podržavaju rodnu ravnopravnost. Zanimljivo je i da na rodnu ravnopravnost utiče i to da li su tokom detinjstva ispitanici čitali knjige, pa tako oni koji su čitali pokazuju veću rodnu senzitivnost od onih koji nisu.

U istraživanju se posebno posmatra uloga vaspitanja, koja takođe pokazuje statistički značajne razlike, na taj način što su rodno senzitivniji upravo oni ispitnici koji su imali blago vaspitanje i koji u svojoj porodici nisu imali strogu podelu na muške i ženske poslove.

 

Pouke za budućnost

Rezultati ovog istraživanja treba da budu podstrek za dublje razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji. Ukoliko su ovakvi stavovi studenata, za koje važi da su liberalniji od ostatka stanovništva, budućnost rodne ravnopravnosti nije svetla.

Ovo istraživanje baca svetlo i na značaj rane socijalizcije i rodnih odnosa koje pojedinac tada usvaja, a očigledno je najbolji recept za pozitivan stav o rodnoj ravnopravnosti dom u kom majka i otac ravnopravno dele poslove, uz ne previše strogo vaspitanje.