Kako se nositi sa sve većim stresom kod studenata?

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Iako se često vreme provedeno na fakultetu posmatra kao bezbrižni mladalački period nakon koga dolaze „dosadne“ stvari poput posla, za veliki broj studenata ovaj period je obeležen velikim stresom i anksioznošću. Izvori stresa mogu biti razni, ali je sigurno da se povećava broj mladih koji otvoreno govore o stresu sa kojim se suočavaju.

Stres postaje još gori u mesecima ispitnog roka, kada se dnevna rutina svede na učenje i ispijanje energetskih pića, a osećaj stresa postane pravilo, a ne izuzetak. Upravo zato je jako bitno da se otvoreno govori o tome koliko je stres normalna pojava i na koje načine se on može sprečiti.

 

Stres: realnost studenata širom sveta

Prošle godine su studenti Fakulteta političkih nauka sa smera za socijalnu politiku i socijalni rad sproveli istraživanje o različitim oblicima rizičnog ponašanja među studentima Beogradskog univerziteta. Istraživanje je pokazalo da oko 36% ispitanika oseća stres zbog fakulteta.

U Britaniji situacija nije ništa bolja. Istraživanje koje je sprovela organizacija UniHealth pokazalo je da oko 82%  studenata britanskih univerziteta oseća anksioznost i stres, a oko 45% njih je iskusilo i depresiju. Britanska parlamentarna grupa koja se bavi pitanjima studenata objavila je izveštaj u kom se navodi da je oko 33% studenata imalo suicidalne misli u prošloj akademskoj godini.

Američki medicinski žurnal o depresiji i anksioznosti anketirao je preko 67 hiljada studenata u SAD, a reultati su poražavajući. Prema ovom istraživanju, 1 od 5 studenata razmišljao je o samoubistvu, a oko 20% studenata izjavilo je da su nedavno iskusili više od 5 stresnih događaja u isto vreme.

Razlozi za stres na fakultetu mogu biti različiti. Odvajanje od porodice, briga o običnim stvarima o kojima do tada niste brinuli poput pranja veša i kuvanja hrane, pa sve do napornog rasporeda predavanja i nezanimljivog gradiva za učenje. Ono što naročito pogađa studente koji su u lošoj ekonomskoj situaciji jeste upravo stres zbog nedostatka novca ili loših životnih uslova. Najčešće je stres posledica različitih okolnosti i događaja, ali je on očigledno prisutan i više nego što bismo želeli da mislimo.

 

Borba protiv stresa: narkotici i poneki odlazak kod psihoterapeuta

Bitno je uočiiti i boriti se protiv stresa ne samo da bismo se osećali dobro, već ponajviše zbog svih daljih negativnih postupaka koje stres može da izazove. Prirodna reakcija ljudi na stres ili anksioznost jeste beg u neke druge aktivnosti koje mogu biti izrazito štetne.

Prema rezultatima istraživanja studenata sa Fakulteta političkih nauka, alkohol je najčešći ventil i sredstvo za opuštanje studenata u Beogradu. Samo 9% ispitanika ne pije, a čak 14%  je izjavilo da to rade da bi smanjili stres, dok je 3% reklo da im alkohol služi kao beg od realnosti.

Da se studenti ne zaustavljaju samo na alkoholu pokazuje i podatak da je 37% studenata probalo neku drogu, a čak 19% je reklo da to radi zbog stresa.

Ovo je posebno problematično zato što pokazuje da je broj onih koji rešenje pronalaze u alkoholu i narkoticima veći od onih koji rešenje pokušavaju da pronađu na psihoterapiji (samo 6%). Iako je odlazak na psihoterapiju čest savet svima koji pate od dugotrajnog stresa ili anksioznosti, mali broj studenata se na to zapravo i odluči.

Odlazak kod psihoterapeuta je i dalje stigmatizovana stvar, koja se često vidi kao vid slabosti i ličnog neuspeha da se izborite sa sopstvenim problemima. Ljudi se često neopravdano plaše i da će im na psihoterapiji automatski biti prepisani lekovi koji će ih umrtviti i od kojih će na neki način postati zavisni. Ovo su sve zablude koje su široko raširene i koje sprečavaju ljude da se pri suočavanju sa stresom upute psihologu.

Međutim, čak i ako želite da kao student idete na psihoterapiju, pitanje je kod koga i gde. U Srbiji je opšte poznato da većina psihologa u državnim ustanovama ima mnogo pacijenata, malo vremena za svakog od njih, a čekanja su jako duga. Ukoliko imate paničnu anksioznost, seansa koja je zakazana za mesec dana vam neće pomoći. Takođe, kao i sa drugim aspektima zdravstva u Srbiji, upitan je kvalitet usluge koju ćete dobiti. Internet je prepun negativnih iskustava sa lošim psiholozima iz studentskih poliklinika, a loš psiholog može često naneti i više štete nego neodlazak kod istog.

Privatni psiholozi često koštaju mnogo više nego što jedan student može sebi da priušti, što je samo još jedan razlog zašto se studenti pre okreću drugim načinima borbe protiv stresa.

 

Kako se najbolje boriti protiv stresa kao student?

Iako je odlazak kod psihoterapeuta i dalje poželjna opcija, postoje dodatni saveti koji zvuče kliše, ali su zdravorazumski.

Dovoljno sna i ispravna ishrana neizmerno pomažu našem mentalnom stanju. Niko ne može da ostane psihički neokrnjen ako spava jako malo, a hrana koju konzumira nije hranljiva. Ako ste student, to je često teško, ali to su neophodni koraci ka tome da se bolje nosimo sa obavezama i problemima.

Fizička aktivnost je takođe jako značajna, zato što odlično otpušta stres koji se nakupi tokom dana, bez obzira da li je u pitanju trčanje u teretani ili duža šetnja kući umesto vožnje busom. Meditacija, mali periodi u toku dana u kojima samo ćutimo i fokusiramo se na disanje, može da učini čuda za instant smanjenje anksioznosti i stresa.

Ostaviti telefon je nekada takođe korisno, zato što boravak na društvenim mrežama poput Instagrama može da utiče na smanjenje samopouzdanja, što samo pogoršava već postojeću anksioznost i stres.

Često je dobro pored učenja i isplanirati vreme koje ste odvojili za opuštanje, poželjno bez telefona. Bez obzira na to da li ćete popiti kafu sa kolegom iz čitaonice, ili odgledati epizodu serije, ovi periodi koji su posvećeni samo obnavljanju energije jako su značajni.

 

Šire promene su potrebne

Uz sav pojedinačni napor, ipak su potrebne i dve šire promene u načinu na koji posmatramo studentski stres.

Prvo, razgovor o ovim stvarima je jako bitan, jer bez toga svako ko prolazi kroz težak period na fakultetu ima osećaj kao da je potpuno sam u tome. Ukoliko bi više ljudi otvoreno govorilo o količini stresa koju fakultet izaziva kod njih, prvo što bi se dogodilo jeste da bi se hiljade drugih studenata u tome pronašlo i da bi im bilo lakše jer još neko prolazi kroz isto što i oni.

Drugo promena koja je bitna jeste veća podrška fakulteta. Na većini fakulteta u Srbiji ne postoje zvanični psiholozi niti savetnici kojima studenti mogu da se obrate ukoliko se osećaju loše. Ovo je praksa na velikom broju zapadnih univerziteta, a jako je značajno upravo zato što bi pomoglo studentima koji sada ne mogu da priušte privatnu psihoterapiju. Stres na fakultetu se odražava na akademski uspeh i u interesu fakulteta jeste da obezbedi profesionalce koji se bave mentalnim zdravljem.

Ono što je pre junskog ispitnog roka bitno zapamtiti jeste da nijedan student koji se osetio kao da će se slomiti pod pritiskom fakulteta i drugih problema nije usamljen, ali i da je to stanje koje uz adekvatnu pomoć ne mora da bude svakodnevica.