Aleksandar Vučić juče nije bio predsednik svih građana
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: en.kremlin.ru 

Kakva je uloga novinara i urednika dnevnih novina u Srbiji u kreiranju proruskog narativa u dnevnoj štampi Srbije, a kakva je uloga vlasti i predsednika Aleksandra Vučića?

Ovo je glavna tema razgovora koje sam vodio sa urednicima i novinarima kako dnevnih novina, tako i raznih portala i bivših dopisnika iz Brisela i Moskve kako bismo bolje razumeli način kreiranja proruskog narativa.

Nakon što smo se u prethodnom tekstu upoznali sa rezultatima analize sadržaja dnevnih novina i videli kako o srpsko-ruskim odnosima izveštava domaća dnevna štampa a kako ruski Sputnjik, sada ćemo se više upoznati sa stavovima samih novinara i urednika dnevnih novina u Srbiji.

Za potrebe istraživanja razgovarao sam sa 15 novinara i urednika od kojih sam više saznao o stanju u medijima u Srbiji, o tome gde oni vide strani uticaj u srpskim medijima i o načinu kreiranja narativa i ulozi vlasti i Aleksandra Vučića.

 

Danas u srpskim medijima sve zavisi od oglašivača

Ako bih sumirao dobijene odgovore o stanju u medijima u Srbiji, novinari ističu tri glavna problema, a to su politički i finansijski pritisci, niski profesionalni standardi i autocenzura. U razgovoru, šef deska jednih dnevnih novina navodi da je glavni problem današnje štampe pitanje finansijske održivosti odakle, po njegovom mišljenju, proizlaze i problemi objektivnosti i nezavisnosti u radu.

Po mišljenju nekoliko novinara, danas sve zavisi od oglašivača jer će oni trpeti pritisak ukoliko se oglašavaju u medijima koji kritikuju vlast, a novac od oglašivača je mnogo važniji za novine nego što je to zarađeni novac od same prodaje.

Upravo o razlozima postojanja autocenzure govori spoljnopolitički novinar koji smatra da urednici i novinari iz predostrožnosti ne pišu o nekim stvarima jer lako mogu da izgube oglašivače.

 

Ključni uticaj na medije vrši vrh vlasti

Kad se radi o stranim ulaganjima u srpske medije, najveći broj sagovornika smatra da najviše novca u srpske medija dolazi iz fondova Evropske unije. Bivši dopisnik iz Moskve smatra da se ranije mnogo više ulagalo u srpske medije, dok mnogi od njih ne bi ni postojali ni radili da nije bilo novca iz inostranstva.

Jedan od sagovornika koji je urednik proruskog tabloida bliskog vladajućoj stranci, a u čijoj redakciji se na zidovima nalaze slike ruskog predsednika Vladimira Putina, smatra da Zapad ima glavni uticaj na medije u Srbiji preko svojih diplomatskih predstavništava.

Ipak, TV novinarka i autorka brojnih političkih emisija mišljenja je da ključni uticaj na medije vrši sam vrh vlasti koristeći finansijski pritisak, ali i direktan pritisak. Ona smatra da Rusija ne bi mogla da poturi neku temu čak ni za novac, a da je ona u suprotnosti s vlašću koja kontroliše medije, što navodi kao glavni dokaz nepostojanja stranog uticaja, bilo da dolazi iz Rusije ili sa Zapada.

Urednica ruskog portala u Srbiji navodi da Rusija ili ne ume ili neće, ali da iz nekog razloga ne ulaže u srpske medije.

 

Naslovne strane sa Vladimirom Putinom prodaju novine

Novinari i urednici sa kojima sam imao priliku da razgovaram saglasni su da se o Rusiji u srpskoj štampi piše pristrasno, nekritički i površno. Ali, oni smatraju i da je priča o ruskom uticaju u srpskim medijima precenjena i da se više radi o rusofilstvu u dnevnoj štampi.

Jedan od sagovornika ističe da se u Srbiji gotovo nikada ne mogu pročitati vesti koje kritikuju vlast Vladimira Putina i aktuelne ruske politike, dok se mnogi mediji u svojim uređivačkim politikama vode stavom da je Vladimir Putin najomiljeniji političar u Srbiji iako je predsednik strane države.

Kao razlog za izraziti nekritički odnos prema Rusiji u dnevnoj štampi sagovornici navode to što takve priče i naslovi sa Vladimirom Putinom prodaju novine, s obzirom da je javno mnjenje u Srbiji proruski nastrojeno. Ono što je zanimljivo jeste da se izveštavanje najvećeg broja štampanih medija ne odnosi na Rusiju, već na njenog predsednika.

Dodatno, pozitivno izveštavanje dnevnih novina o Rusiji jedan od sagovornika dovodi u vezu sa nezadovoljstvom jednog dela javnosti politikom Zapada, uz istovremeno postojanje simpatija prema Rusiji što nije rezultat novca koji Rusi ulažu u Srbiju.

 

Kakva je predstavljenost Srbije u ruskim medijima?

Urednik proruskog tabloida u Srbiji ističe da njegov list jeste jedini otvoreni proruski medij u Srbiji, ali da nikada nije dobio ni kopeljku da bi lepo pisao o Rusiji.

O predstavljenosti Rusije u srpskoj štampi govori urednica ruskog portala u Srbiji koja smatra da je Rusija u jednom delu štampe čak i previše pozitivno predstavljena. Ona primećuje da, iako je politički Rusija bitna za Srbiju, nijedan srpski medij nema dopisnika iz Moskve.

Javnost u Srbiji mnogo manje zna o tome kako je Srbija predstavljena u Rusiji, o čemu govori bivši dopisnik iz Moskve koji tvrdi da se Srbija u ruskim medijima nađe samo onda kada su uključeni i ruski interesi, što je i normalno za svetsku silu kakva je Rusija. Tako i urednik jednog tabloida smatra da neki ruski mediji ne izveštavaju tako dobro o srpsko-ruskim odnosima kao što je to slučaj u Srbiji.

„Mi ovde sebe ubeđujemo kolika je ljubav prema Rusiji, dok se Rusija ponaša kao velika sila i gleda svoje interese“, ističe urednik tabloida.

 

Vlast preko medija smiruje svoje nacionalno i prorusko biračko telo

O uticaju vlasti na medije govori urednik jednog nedeljnog lista koji smatra da Vučić jedini zna više novinara od njega, dok Vučić direktno učestvuje u kreiranju javnog mnjenja i ima kontrolu nad onim što pišu tabloidi. Takva je situacija i po pitanju proruskog narativa: vlast ga samo toleriše jer njih jedino zanima rejting, dok Vučić pred izbore zakazuje posetu kod Putina kako bi obezbedio podršku kod rusofilskog biračkog tela.

Urednik jednog prozapadnog portala u Srbiji smatra da vlast kreira patriotsko-nacionalistički naboj u medijima, dok se odnos štampe prema Rusiji toleriše na osnovu onoga šta je većinski stav stanovništva.

Osim uticaja koji Rusija ima putem svog portala Sputnjik, proruski narativ se kreira zahvaljujući vladajućoj garnituri koja iz sopstvene računice potpiruje rusofiluju u medijima, smatra bivši dopisnik iz Brisela.

Možda najvažniji faktor za razumevanje postojanja proruskog narativa u dnevnoj štampi daje urednik novinske agencije koji ističe da razlog za to nalazi u potrebi aktuelne vlasti da se u svom održanju oslanja na deo stanovništva koji ima proruske stavove.

Da bismo razumeli gde se nalaze koreni ruske popularnosti u Srbiji, bilo bi neophodno uraditi posebno istraživanje, a do tada ostaje tumačenje urednice ruskog portala u Srbiji koja navodi da u srpskom čoveku postoji iskonska pozitivna slika o Rusiji, ali da ako nekoga pitate šta zna o Rusiji, reći će vam da nema pojma.