Huavej i Gugl: nove žrtve trgovinskog rata SAD i Kine

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto:iStock

Huavej, kineska telekomunikaciona kompanija, od nedavno je na meti kritika velikog broja zapadnih zemalja, a jedna od posledica toga je i odluka kompanije Gugl da prekine saradnju sa ovom azijskom kompanijom.

“Alphabet Inc“, krovna Guglova firma, najavila je da će Huavej izgubiti pristup svim ažuriranjima (updates)i brojnim drugim aplikacijama koje korisnici Android telefona imaju.

Ovaj potez Gugla je odraz šire zabrinutosti da Huavej aktivno sarađuje i deli podatke sa kineskom vladom, što je velika pretnja za nacionalnu bezbednost zemalja kao što su Sjedinjene Američke Države ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Huvej je takođe i poslednja žrtva sukoba SAD i Kine, u kojem SAD pokušava da zaustavi neverovatan rast Kine koja pretenduje na mesto najveće svetske supersile.

 

Šta ovo znači za korisnike Huavej telefona?

Iako Gugl i Huavej još pregovaraju oko svih detalja prestanka saradnje, ono što je sigurno jeste da će najveće efekte ovog poteza osetiti vlasnici budućih Huavej telefona.

Pored toga što im neće biti dostupni budući apdejtovi Android mobilnog operativnog sistema, korisnici Huavej telefona neće imati pristup ni Google Play Store-u, gde se nalaze brojne aplikacije za Android. Budući korisnici telefona ove kompanije verovatno neće imati pristup ni aplikacijama poput Jutjuba ili Gugl mapa.


Gugl će prestati da pruža dalju tehničku podršku azijskoj kompaniji, a ovom odlukom su pogođeni i svi koji sada imaju Huavej telefon. Huavej će i dalje imati pristup open source verziji Android operativnog sistema (AOSP), a iz ove kompanije su poručili da se već neko vreme spremaju za ovakav potez Gugla, što verovatno znači da će u budućnosti lansirati svoj mobilni operativni sistem.

Razlog za ovakvu odluku Gugla je taj što je američka administracija dodala Huavej na posebnu listu, što znači da Huavej mora da dobije dozvolu od američke vlade pre nego što kupi ili preuzme bilo koju tehnologiju od neke američke firme. Ovo je veliki udarac za Huavej s obzirom da ova kompanije godišnje kupi najrazličitiju tehnologiju od američkih kompanija u vrednosti od čak 67 milijardi dolara, a upitno je koliko brzo će moći da pronađu nove dobavljače ili razviju tehnologiju sami.

Huavej – sredstvo kineske vlade za špijuniranje?

Iako se Kina u poslednjih 20 godina neverovatno razvila, to se nije desilo uz potpuno prihvatanje demokratije i kapitalizma. Ukoliko kompanija želi da postane velika i uspešna u Kini, naročito ako je u pitanju domaća kompanija, to nužno mora doći uz pravljenje određenih ustupaka Kineskoj komunističkoj partiji, koja drži svu moć i koja može da onemogući normalno poslovanje kompaniji koja odbije ove zahteve. Upravo ovakav stav Kineske komunističke partije je razlog za zabrinutost pojedinih zapadnih zemalja zbog velikog prisustva koje Huavej ima širom sveta.

Osnivač kompanije Huavej je Ren Zhengfei, koji je pre osnivanja firme radio za kinesku vojsku, upravo u odseku koji se ticao tehnologije, a danas javno podržava komunističku partiju. Iako je u više navrata negirao da Huavej deli tehnologiju sa kineskom vladom, ovo nije uverljivo s obzirom na veliki pritisak koji kineska vlada stavlja na ove kompanije kako bi dobila pristup tehnologiji i podacima. O količini kontrole koju vlada u Kini ima nad kompanijama govori i to što svaka kompanija mora da ima „Komitet Komunističke partije“ u kom sede zvaničnici ove partije.

Ovo postaje posebno problematično ukoliko uzmemo u obzir da Huavej trenutno prodaje više telefona nego Epl, što govori o količini podataka koju kineska vlada može da dobije ukoliko im Huavej dopusti pristup. Takođe, tu je i opasnost da će Huavej u svoje proizvode uključiti i alternativan ulaz (backdoor) koji bi omogućio kineskoj vladi da ima pristup podacima i komunikaciji korisnika, od kojih neki mogu biti i zvaničnici drugih zemalja.

Iako je sve ovo već poznato godinama, razlog zašto je pritisak zapadnih država na Huavej nedavno porastao jeste zbog učešća ove kompanije u izgradnji 5G internet mreže. Ovo je najnovija faza razvoja internet povezanosti, u kojoj će brzina internet mreže drastično porasti, što će zapravo omogućiti razvoj tehnologija kao što su samovozeći automobili, obavljanje operacija na daljinu, ili ono što se naziva „Internetom stvari“, gde su razni fizički uređaji umreženi i mogu da funkcionišu efikasnije.

Prema mišljenjima različitih stručnjaka, Huavej je značajno ispred bilo koje druge kompanije u izgradnji 5G tehnologije, a pored tehnološke superiornosti Huavej može da ponudi i niže cene ove tehnologije. Zbog straha od potencijalnog špijuniranja od strane kineske vlade, SAD su nedavno zabranile upotrebu proizvoda ove kompanije u svim federalnim službama, a Australija i Novi Zeland su zabranili upotrebu bilo koje 5G tehnologije koju je proizveo Huavej.

S obzirom da će 5G tehnologija biti široko korišćena, SAD je u nekoliko navrata upozorila i druge države od opasnosti po nacionalnu bezbednost koju saradnja sa ovom kineskom kompanijom može da ima. Vlada Velike Britanije je ipak odbacila ova upozorenja, insistirajući na neophodnosti Huavej tehnologije za razvoj 5G tehnologije.

 

Borba za prevlast u politici preko prevlasti u tehnologiji

Kontroverza oko kompanije Huavej odvija se u kontekstu širih trzavica između Kine i SAD, ali i sve većeg broja drugih zemalja poput Australije i Kanade.

Američke vlasti su optužile Huavej za preko 200 krivičnih dela do sada, a jedna od izvršnih direktorki ove kompanije je uhapšena u Kanadi gde čeka izručenje u SAD. Ovo je samo povećalo tenzije između Kine i SAD koje već neko vreme vode trgovinski rat kojem se ne nazire kraj. Trgovinski rat je za sada više pogodio Kinu koja više zavisi od izvoza proizvoda u SAD, ali sve veći broj Amerikanaca takođe otvoreno govori o šteti koju su pretrpeli zbog povećanja carina, naročito u oblasti poljoprivrede.

Trgovinski rat i pritisak na Huavej su posledice sve veće agresivnosti i naglog rasta Kine, ali i straha SAD od potencijalnog gibitka položaja najveće svetske supersile. Retorika kojom američki zvaničnici opisuju ponašanje Kine postala je oštrija sa dolaskom Donalda Trampa na mesto predsednika koji je, pored Irana, glavnog protivnika pronašao upravo u Kini koju optužuje za „nefer trgovinsku politiku“. Ovo se odnosi na kineske subvencije domaćim kompanijama, krađu intelektualne svojine i zahtev za deljenje tehnologije koji često Kina nameće stranim kompanija koje u tu posluju.

Huavej je poslednja žrtva ovog sukoba, ali je sve izvesnije da se borba Kine i SAD sve više vodi u oblasti tehnologije, što dovodi do nove vrste Hladnog rata u kojem se snaga ne meri brojem nuklearnih raketa, već po tehnološkoj i informacionoj superiornosti.