Razbijanje zablude o terminu izbora 2020. godine
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Nismo dobili ništa“, odgovorio je poslanik DS Radoslav Milojičić Kena na pitanje Blica da li razmišlja o povratku u poslaničke klupe.

Deo opozicije koji mesecima učestvuje u građanskim protestima 1 od 5 miliona već neko vreme bojkotuje rad Narodne skupštine. U više navrata smo na Talasu otvarali temu bojkota izbora i institucija – da li je od starta bila dobra ideja, šta lideri opozicije misle o tome par meseci kasnije, koji su bili argumenti političara protiv bojkota i šta analitičari i profesori misle o bojkotu parlamentarnih izbora.

Sada, kada se stiče utisak da se protesti malo stišavaju (ako ne sami od sebe, onda bar zbog predstojećih praznika), pitanje je ponovo na stolu: da li opozicija više gubi ili dobija bojkotom parlamenta? Ako dobija, šta dobija, a ako gubi, kako da prestane da gubi?

Pored očiglednih faktora poput učešća u raspravama o različitim predlozima zakona (dok deo opozicije te rasprave vidi kao obesmišljene), postoji i mogućnost da se pitanje Kosova i Metohije uskoro nađe na dnevnom redu. Šta će opozicija tada raditi?

Konačno, da li dosadašnji bojkot možemo da nazovemo aktivnim, kako ga pojedini potpisnici Sporazuma sa narodom predstavljaju?

O tome je za Talas govorio Vujo Ilić, glavni istraživač organizacije CRTA.

 

Ilić: Ne vidim kako bi se to moglo zvati „aktivnim bojkotom“, ali bolje zvuči

U tekstu na Istinomeru ste pomenuli istraživanje CRTE prema kojem samo 9% građana podržava bojkot, dok njih 24% podržava proteste. Da li mislite da je opozicija generalno responzivna na istraživanja javnog mnjenja – da li ovo može da utiče na njihovu odluku o bojkotu?

„Istraživanje iz marta pokazalo je da veoma mali udeo građana načelno podržava bojkot parlamenta kao vid političke borbe. Možemo da pretpostavljamo šta su razlozi. Verovatno deo građana ima stav da bi izabrani predstavnici trebalo da budu u Skupštini bez obzira na okolnosti i zloupotrebe procedura. Međutim, moramo da uzmemo u obzir i da građani imaju veoma loše mišljenje o ovoj instituciji i da jednostavno misle da bojkot nema nekog efekta.

Opozicija naravno prati i reaguje na istraživanja javnog mnenja, ali ne uzima ih nužno u obzir kada donosi strateške odluke.

Bojkot je teška odluka za bilo koju stranku i napuštanje parlamenta bi trebalo posmatrati pre kao izlaz iz dosta loše situacije u kojoj su poslanici bili zbog zatvaranja zakonodavnog procesa za poslanike iz opozicije, ali i drastičnog smanjivanja prostora za debatu i kritiku vladajuće većine.“

 

Da li ovaj bojkot možemo da nazovemo “aktivnim”?

„Pretpostavljam da se pod “aktivnim bojkotom” podrazumeva da se ne učestvuje u skupštinskom plenumu ali da se poslaničke funkcije ostvaruju na neki drugi način. Bez obzira kako se ta forma političke aktivnosti zove – alternativni, građanski, paralelni ili otvoreni parlament – nisam siguran da se poslednjih meseci radi nešto drugo osim konferencija za novinare u skupštinskom holu.

Sa druge strane, konferencije za novinare regularno organizuju i poslanici većine, pa zaista ne mogu da vidim kako bi se to moglo zvati “aktivnim bojkotom”. Ali bolje zvuči.“

 

 

Da li je za ova 3 meseca opozicija više dobila ili izgubila bojkotom? Da li je vreme da se bojkot prekine?

„Početi bojkot je teška odluka, ali još teža je odluka da se prekine. Ne izgleda kao da će vladajuća većina ponuditi nešto što do sada nije već pokazala da je spremna da uradi, a sa druge strane, istraživanja ne pokazuju da dolazi do značajnih pomeranja u podršci strankama.

Čini mi se da najviše gubi skupština čiji se legitimitet kao najvažnije demokratske institucije dodatno gubi, i sa druge strane građani čiji se interesi ne brane prilikom donošenja novih zakona. Vreme je da poslanici koji bojkotuju rad parlamenta redefinišu ciljeve koje time žele da postignu i ponovo procene svoju poziciju.“

 

Da li mislite da će se u skorije vreme na dnevnom redu Skupštine naći pitanje Kosova i, ako da, da li očekujete da opozicija bojkotuje tu sednicu?

„Predsednica Skupštine Maja Gojković je najavila da će u maju najverovatnije biti održana sednica na kojoj će se raspravljati o Kosovu. Ne znamo da li će se ona održati i u kom formatu, u Skupštini se već dugo ne raspravlja u plenumu o izveštajima Vlade o toku razgovora sa Prištinom, tako da će se možda to uskoro desiti.

Moj utisak je da je ova najava jednim delom i ustupak radikalima kojim bi ova stranka pokazala svojim glasačima da je uspela da se “izbori” da Kosovo dođe na dnevni red. Poslanici opozicije koji bojkotuju rad parlamenta, a kojih je prethodnog meseca bilo 55, imaju različita shvatanja o tome šta taj bojkot tačno podrazumeva.

Mnogi od njih su zadržali pravo da učestvuju u radu posebnih sednica ili u radu odbora, pretpostavljam da bi svoje nezadovoljstvo radom Vlade neki od njih želeli da iskažu na takvoj sednici.“

 

Pročitajte i odgovore opozicije na pitanje da li bi prisustvovali sednici o Kosovu 

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke