Koliko smemo da častimo doktora - advokat Tijana Kojović za Talas
Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Sredinom aprila stupio je na snagu Zakon o zdravstvenoj zaštiti u kojem se navodi da se ne smatra korupcijom i sukobom interesa “iskazivanje zahvalnosti u vidu poklona manje vrednosti, reklamnog materijala i uzoraka, koji nije izražen u novcu i čija pojedinačna vrednost ne prelazi 5%, a ukupna vrednost ne prelazi iznos jedne prosečne mesečne plate bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji”.

Kako je prosečna neto zarada u januaru 2019. iznosila 54.521 dianr, piše Nova ekonomija, to znači da ukupna vrednost poklona ne sme da bude veća od 462 evra kako se ne bi smatrala korupcijom.

U tekstu Zakona, međutim, nije precizirano na koji vremenski period se ovo odnosi.

Šta tačno donosi novi Zakon i kakve su moguće posledice? Da li su ovom odredbom „legalizovani mito i korupcija“, kako glasi većina reakcija na društvenim mrežama?

Razgovarali smo sa advokatom Tijanom Kojović.

 

Kojović: Ovo nije legalizacija korupcije, ali Zakon ima više spornih tačaka

Advokat Tijana Kojović u razgovoru za Talas objašnjava da je pomenutom odredbom sada dozvoljeno da lekari prime poklon manje vrednosti ako je reč o iskazivanju zahvalnosti:

„To nije mito, nezavisno od vrednosti – nije dozvoljeno plaćanje doktoru da uradi nešto što bi inače morao da uradi u okviru svoje delatnosti. Ja tu formulaciju „iskazivanje zahvalnosti“ tumačim tako da poklon dolazi samoinicijativno od strane pacijenata.“

Ono što je sporno u ovoj odredbi Zakona, kaže naša sagovornica, jeste sama vrednost poklona:

„Jasno je da pojedinačan poklon ne može da pređe 5% prosečne mesečne plate, ali ta odredba kaže i da ukupna vrednost poklona ne može da pređe iznos jedne prosečne mesečne plate, odatle onih 462 evra o kojima se priča na društvenim mrežama.

Ono što je nejasno – kad se kaže ukupna vrednost koju doktor može da primi, da li se misli na ukupnu vrednost svih poklona od jednog pacijenta u okviru jedne zahvalnosti? Da li to znači da jedan pacijent može doktoru da pokloni 5 parfema, 10 viskija ili 50 različitih poklona od kojih nijedan pojedinačno ne prelazi 5%, a ukupno svi zajedno ne prelaze tih 462 evra?“

Drugi sporan momenat, dodaje, jeste to što, pored broja pacijenata na koji se odnosi, nije preciziran ni vremenski period:

„Da li ova odredba znači da doktor ne može u nekom referentnom periodu, koji ovde nije propisan uopšte, da primi zbirno poklone od različitih pacijenata čija ukupna vrednost prelazi taj iznos? To je potpuno nejasno.“

Kako u tekstu Zakona nije pojašnjeno na šta se tačno misli, jedina opcija jeste da se lekar obrati etičkom odboru svoje zdravstvene ustanove za tumačenje, objašnjava naša sagovornica:

„Dakle, etički odbor bi lekaru rekao šta tačno znači ova odredba o ukupnoj vrednosti, a to po mom mišljenju nije dobro jer bi značilo da svaka ustanova pojedinačno odlučuje o ovome.“

Svi znamo da običaj davanja poklona lekarima u praksi postoji, a njeno mišljenje je da je namera iza ove odredbe bila da se ozakoni nešto što već jeste narodni običaj.

 

Sankcije i tumačenje Zakona

„Kršenje ovih odredbi tretira se kao prekršaj radne discipline, što znači da slede radno-pravne sankcije. U zavisnosti od pravila zdravstvene ustanove, lekar može da bude opomenut, upozoren, da mu se smanji plata ili konačno da dobije otkaz“, objašnjava naša sagovornnica.

Kada je reč o tumačenju spornih odredbi, Kojovićeva ističe da je moguća situacija u kojoj bi lekar tužio zdravstvenu ustanovu zbog, na primer, otkaza na osnovu ovih odredbi, a u tom slučaju bi sud tumačio da li je Zakon prekršen ili ne.

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke