Šta mladi u DS, SDS i ZZS misle o ujedinjenju demokrata?
Vreme čitanja: 5 minuta

Foto: Talas

Sa vremenske distance od skoro 5 meseci, deluje da su i organizatori i učesnici saglasni u jednom: najveća vrednost protesta #1od5miliona je spontano i sve šire okupljanje i izlazak na ulice građana u preko 100 opština širom Srbije.

Na početku je važan faktor spremnosti građana da šetaju bilo upravo to što proteste ne organizuju političari već njihovi sugrađani, nestranačke ličnosti, studenti, entuzijasti i javne ličnosti. Međutim, u proteklih par nedelja sve manje viđamo „originalne“ organizatore, a sve više opozicione političare, potpisnike Sporazuma sa narodom, a prvenstveno Savez za Srbiju.

Paralelno se odvijaju i studentske akcije koje, da li zbog brojnosti ili termina (uglavnom neposredno pre protesta), ipak ostaju u senci poteza opozicionih političara. Takođe, za razliku od prva 4 meseca kada su se protestne šetnje odvijale širom Srbije, ove subote će veliki skup, kao i prethodne, ponovo biti organizovan u Beogradu, dok za druge opštine ima manje najava nego ranije.

Da li je opozicija u potpunosti preuzela proteste? Hoće li se još šetati u brojnim opštinama širom zemlje? Gde su sada ljudi sa početka protesta i kako će novo stanje stvari uticati na posećenost protesta?

O tome smo razgovarali sa Branislavom Trifunovićem i Jelenom Anasonović.

 

Trifunović: Opozicija misli da će pobediti Vučića na pitanju Kosova, a građani su na ulicama zbog drugih problema

Glumac i jedan od aktivnih učesnika sa početka protesta 1od5miliona Branislav Trifunović u razgovoru za Talas kaže da se njegov stav o važnosti građanskog karaktera protesta nije promenio:

„Protesti moraju ostati građanski, na vašem portalu je bilo tekstova koji su tvrdili suprotno, a čini mi se da sam bio u pravu kada sam to pričao.

Misim da su političari požurili, osetili su ovo kao neki adrenalin koji mogu da iskoriste, a koji nije bio njihov, bio je građanski. Ne mogu baš da kažem da su upropastili proteste, ali su ih odvukli u neku drugu stranu.“

Na pitanje šta bi trebalo da se desi da bi se ponovo aktivno uključio, Trifunović odgovora – „trebalo bi da tih političara nema u organizaciji protesta“:

„Jedini način kako ova vlast može da ode i da se nešto ovako nikad više ne pojavi, jeste da proteste predvode građani koji nisu ukaljani nijednom strankom, nikakvim sitnim interesima, jedino na taj način protesti mogu da budu uspeju.

Plašim se, a možda nisam u pravu, da smo opet ubili jednu energiju – ali ovi protesti su svakako bili, jesu i biće bitni, dobro je da su se desili.“

Trifunović ističe da ova vlast treba da bude smenjena na protestima, ali da ne vidi kako će do toga doći:

„Činjenica je da je on (Vučić) čovek koji ima većinu – iako su izbori bili pokradeni, ali niko se nije bunio na to, čak i onda kad su neki skidali sakoe i govorili da nijedan glas neće biti ukraden.

Činjenica je i da on mora da padne na izborima, ali je pitanje kako doći do toga – u ovakvoj konstelaciji stvari, čini se da ni ova opozicija ne zna kako bi izašla na izbore. Ljudi neće da izađu ako njihovi glasovi neće biti validni, ako će izbori biti pokradeni.“

Kada je reč o sadržaju i ideološkoj profilisanosti govora na protestu „Svi kao jedan“, naš sagovornik misli da postoje mnogo važnija pitanja:

„To ulaženje u prostor u kojem je Vučić dominantan je besmisleno. Opozicija misli da će Vučić da se olupa na temi Kosova, a zaboravljaju da su građani na ulicama zato što ih neko laže, krade, vara, vređa im inteligenciju, a ne zbog Kosova i sličnih pitanja.

Na poslednjem protestu jeste bilo puno desničarenja, šupljeg govora“, kaže Trifunović i dodaje da je to pokazatelj da opozicija ne može da artikuliše nezadovoljstvo građana na pravi način.

Govoreći o najnovijim zahtevima protesta, ocenjuje da postoje ’šumovi u komunikaciji’:

„Ne zna se ko s kim hoće i neće da priča, ne razumem se previše u zakonsku regulativu, ali je očigledno da tu nešto ne štima – morali su da isprate te zahteve nekim konkretnim zakonskim predlozima, a to nisu uradili.“

 

Anasonović: 13. april jeste promenio dosta toga u organizaciji protesta

Jelena Anasonović, jedna od organizatora protesta od samog početka, kaže za Talas da i dalje komuniciraju sa opozicijom, kao i da su u organizaciji velikog skupa 13. aprila učestvovali svi zajedno:

„Ono što je ovaj protest od početka činilo uspešnim, ili uspešnijim od prethodnih, jeste saradnja i komunikacija sa sindikatima i različitim političkim opcijama, strankama i pokretima, a posle sve više sa profesorima, javnim ličnostima.

Protekli 13. april jeste datum koji je u neku ruku promenio dosta toga, jer sada nismo samo mi (1 od 5 miliona) uključeni u organizaciju protesta i ne odlučujemo sami šta će se dešavati, ko će gde govoriti, gde će se ići a gde ne i tako dalje…tu su sada svi potpisnici Sporazuma sa narodom, dakle Savez za Srbiju, Nova stranka, PSG, SMS, SDS i samostalni poslanici.“

Kada je reč o aktivnostima 1od5miliona, Anasonovićeva navodi različite akcije koje organizuju sa studentima i prvenstveno se obraćaju mladim ljudima – to je bio slučaj sa „Vulinijadom“, „Velikom seobom studenata“ i „srpskim Notr Damom“ na Kalemegdanu. Ideja je, kako kaže, da na satiričan i kreativan način ukažu na probleme u društvu, ali tako da motivišu svoje vršnjake, mlađe generacije, da se uključe u politički život i društveni aktivizam.

Kako će i naredni protest, pod sloganom „Svi kao jedan – #1od5 miliona“, biti organizovan u Beogradu, pitanje je šta se dešava sa šetnjama i aktivnostima širom Srbije. Naša sagovornica objašnjava da su i prošle nedelje održane neke šetnje, one koje se inače održavaju drugim danima (sreda, četvrtak, petak), dok su u subotu ljudi uglavnom bili fokusirani na dolazak u Beograd.

Deo objašnjenja, kazala je, leži u činjenici da su građani koji organizuju proteste u svojim opštinama umorni od konstantnih akcija, što važi i za samu organizaciju 1 od 5 miliona.

„Ipak, aktivnosti u opštinama i dalje traju, to ne moraju da budu samo šetnje – ljudi u 1od5miliona Blace nisu organizovali svoje šetnje, ali su zato izneli priču o direktorki škole koja je odlučila da ne ide na miting SNS. Opštine doprinose na različite načine, jako je važno da priče sa lokala dođu do medija.

Moje iskustvo je da sve to može da se regeneriše i da ljudima treba fizički odmor. Mi smo prošle nedelje pričali sa ljudima iz brojnih opština i rekli im da sami odluče i procene da li će organizovati proteste u svojim mestima ili ne.“

Govoreći o predstojećem protestu, Jelena ocenjuje da je pozitivna stvar to što će u timovima za pojedinačne zahteve verovatno biti stručnjaci iz organizacija poput CRTE, Birodija, Transparentnost Srbija, kao i profesori, što „uliva nadu jer je dobro kada za ovakve teme konsultujete ljude koji su stručni i čije mišljenje treba da se čuje u raspravama“.

Anasonovićeva veruje da je za uspeh protesta ili, kako kaže, zajedničke borbe, neophodna saradnja – neko će uvek imati zamerke, bilo na govornike ili organizaciju, ali misli da je najproduktivnije ponuditi alternativu:

„Kada ljudima nešto smeta, kao što je mnogima smetao Boško u RTS-u ili nekim tviterašima ja, onda treba da pronađu alternativu, moje pitanje je i tada bilo – zašto ne postoji pandan Bošku Obradoviću koji bi došao ili došla iz neke liberalne, građanske opcije?

„Mi ćemo jednog dana glasati za nekog političara, nekoga iz pokreta ili grupe građana, tako da mislim da je iluzorno praviti se da oni ne postoje na političkoj sceni. Postoje, ono što možemo i treba da radimo je da što više osnažujemo tu, po mom utisku, građansku svest – ona ne podrazumeva građaniste po ideologiji, već potrebu da se ljudi osveste, probude, aktiviraju i utiču na stanje u svojoj zemlji. I mlađi i stariji građani“, zaključuje Jelena Anasonović.

 

——————————————————————————————————————————

Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke