Foto: Talas
U subotu 13. aprila u Beogradu je održan veliki opozicioni protest pod parolom „Svi kao jedan“ koji je okupio građane iz brojnih mesta širom Srbije. Nakon 4 meseca kakofonije različitih zahteva protesta, od 5 minuta na RTS-u do ostavke predsednika Vučića, opozicija i organizatori konačno su izašli sa ujedinjenom listom zahteva: zajednička komisija za definisanje izbornih uslova, izbor novog sastava REM-a i izbor tehničkog i uređivačkog rukovodstva informativnog programa javnog servisa – RTS i RTV.
Kako je od samog početka najveći fokus protesta, pored medija, upravo na izbornim uslovima, zahtev koji otvara najviše pitanja jeste formiranje zajedničke komisije vlasti i opozicije koja bi trebalo da definiše fer i poštene izborne uslove.
Kako navode organizatori protesta Svi kao jedan, u narednim danima će ujedinjena opozicija izabrati predstavnike za tri radne grupe za svaki od zahteva, a u delegacijama neće biti samo opozicioni političari, već i predstavnici udruženja građana i strukovnih udruženja.
Kakve su šanse da vlast prihvati ovaj zahtev i od čega to zavisi? Kako bi izgledao „dobar“ ishod dijaloga o izbornim uslovima? Ko bi učestvovao u radu komisije?
O tome su za Talas govorili Raša Nedeljkov i Bojan Klačar.
Nedeljkov: Lakše je prihvatiti i sprovesti male zahteve protesta
Programski direktor CRTE Raša Nedeljkov u razgovoru za Talas ocenio je da je svaki poziv da se otvori dijalog o izbornim uslovima, temi koja tišti veliki broj građana – odgovoran:
„Mislim da bi svakako imalo o čemu da se razgovara, imajući u vidi izveštaje domaćih i stranih posmatrača o kvalitetu izbornog procesa u Srbiji. Čak i ukoliko su zahtevi mali, dok predstavnici vlasti komentarišu da su zahtevi inače besmisleni, utoliko je lakše prihvatiti zahteve i sprovesti ih.“
Nedeljkov je istakao da je važno da se tom procesu pristupi odgovorno, bez diskvalifikovanja sagovornika, te da čitav proces ne treba da bude pred kamerama jer bi kamere značiče performans, a ne civilizovan razgovor. A razgovor o konkretnim rešenjima, dodaje, predstavlja jedini put da se izađe iz trenutne pat pozicije u kojoj nijedna strana ne želi da razgovara, dok je činjenica da problemi postoje.
Kada je reč o temi o kojoj treba razgovarati, Nedeljkov ocenjuje da se tema izbornog sistema nameće kako se ne bi pričalo o onome što je trenutno ključno – izbornim uslovima:
„Ono o čemu se razgovara jesu dve stvari: izborni uslovi i izborni sistem. Verujem da se tema izbornog sistema upravo gura u javnost da se ne bi pričalo o izbornim uslovima. Sada pričati o sistemu je zamena teza i distrakcija javnosti – kao kada biste predlagali izmenu pravila sistema igranja fudbala.
Neko, na primer, kaže „bilo bi zanimljivo da na terenu ima 15 a ne 11 igrača“, a vi imate utakmicu u kojoj su jednom timu zavezane ruke i noge, a drugi ne samo da igra odvezanih ruku, nego još ima i bejzbol palice. U takvoj situaciji nije važno koliko je igrača na terenu.“
Foto: Medija centar Beograd
Pitanje izbornog sistema, proporcionalnog, većinskog ili mešovitog je, kako kaže, dugoročno veoma važno, ali u ovom trenutku treba da se govori o izbornim uslovima koji su takvi „da ne daju jednake šanse svim političkim akterima da komuniciraju sa biračima, a s druge strane ni biračima da slobodno i bez pritisaka biraju one koji će ih predstavljati.“
CRTA je nedavno objavila svoje preporuke za unapređenje izbornog procesa, a Nedeljkov ističe da će u javnosti nastaviti da insistiraju na njima. Na pitanje da li će CRTA učestvovati u radu komisije, odgovara:
„Ukoliko se napravi skup ili događaj gde ćemo moći da prezentujemo i branimo naše preporuke, apsolutno ćemo učestvovati u tom procesu, to je naša obaveza, a nadam se da će učestvovati širi spektar udruženja, uključujući i akademiju, tako da se u razgovoru može doći do minimalnih rešenja što bi značilo pozitivan pomak u organizovanju i sporovođenju izbornog procesa.
U prethodnih nekoliko godina nije usvojena nijedna preporuka domaćih ili stranih posmatrača – niko se sistematski nije bavio unapređenje izbornog procesa, sve ostalo je samo manipulacija i neodgovornost onih koji su u poziciji da utiču na izborne uslove“, zaključio je Nedeljkov.
Klačar: Ne čini se realnim da zahtev u ovom obliku bude prihvaćen
Bojan Klačar, izvršni direktor CESiD-a, kaže za Talas da je ovaj zahtev konkretniji i realističniji u odnosu na neke prethodne, poput smene državnog vrha:
„On treba da se dopuni platformom u kojoj bi bile predložene konkretnije mere – kratkoročno i srednjeročno – ne kao zadata rešenja nego kao neka vrsta polazne osnove za dijalog. To bi isto trebalo da ima i vladajuća stranka jer javnost i dalje nije upoznata šta oni misle o izbornoj regulativi i izbornim uslovima.
Veliki korak bi bio da se sama komisija uopšte i formira, a njen prvi sastanak bi bio korak napred u relaksaciji međusobno vrlo loših odnosa. Dakle, ishod ovog zahteva bi bio uspešan samo da se dijalog i pokrene čak i da se ni oko čega na kraju ne dogovore.“
Foto: FoNet, Imre Sabo
Kada je reč o šansi da komisija zaista i bude formirana, Klačar nije toliko optimističan:
„Ne čini se realnim da se ta komisija formira, niti da će u ovom obliku zahtev biti prihvaćen, jer će SNS forsirati ili dijalog u parlamentu (čime „pristiska“ opoziciju da se vrati u parlament) ili će sami unapređivati neke izborne procedure (kao što su krenuli s biračkim spiskom), ukoliko procene da za to imaju prostora.
Pristajanje na ovaj zahtev, vlast bi doživela kao slabost“, ističe Klačar i dodaje da je rok od šest dana dat kako bi se zadržao motiv da se protesti nastave:
„Da bi se ljudi okupljali potreban je motiv a izborni uslovi su nešto oko čega se svi nezadovoljni slažu, to je jedan od retkih zajedničkih imenitelja.“
Kako je u zahtevima navedeno da bi u radu komisije pored političara učestvovali i predstavnici udruženja građana i strukovnih udruženja, Klačar kaže da CESiD nije dobio poziv za učešće, a da bi se izjasnili po eventualnom dobijanju poziva i nakon upoznavanja sa detaljima i formatom komisije:
„Ukoliko je ideja da različiti akteri razmene predloge za unapređenjem izbornih uslova i da se o tome razgovara ozbiljno i argumentovano bez pritisaka i „zauzimanja strana“, nema nijednog razloga da se tom pozivu i ne odazovemo kao organizacija sa iskustvom od 28 posmatranih izbornih procesa i definisanim predlozima za unapređenje zakonske regulative još od 2005“, zaključuje naš sagovornik.
——————————————————————————————————————————
Ovaj tekst je nastao uz podršku fondacije Fridrih Nauman i odražava isključivo stavove autorke