Foto: iStock
Kada bi vas pitali gde se nalazi digitalno najrazvijenija zemlja na svetu prvi odgovor vam sigurno ne bi bila Estonija. Ova mala baltička zemlja sa 1,3 miliona građana je, pored ekonomskog uspeha, uspela da ostvari neverovatne napretke u uvođenju novih tehnologija u javnu upravu.
U zemlji gde veliki broj besmislenih dokumenata morate da overite kod notara mnogo toga možemo da naučimo od Estonije, koja je na vreme prepoznala da je izvod iz matične knjige rođenih stvar prošlosti.
Jedna lična karta za sve
Iako se lične karte u Estoniji po svom izgledu ne razlikuju mnogo od onih u Srbiji, sve ostalo je drastično drugačije.
Na ličnoj kartiji koju svi građani imaju nalaze se svi podaci koju mogu biti važni – zdravstveni karton, školske ocene, kriminalni dosije, finansijsko stanje i slično. Svi podaci su umreženi sistemom koji se zove X-Road, koji povezuje različite elektronske baze koje postoje u jednoj državi, kao što su na primer elektronske baze policije i elektronske baze bolnica.
Ovo praktično znači da nijedna informacija ne mora da bude uneta dva puta. Kada se dete rodi u bolnici ta informacija je automatski poslata registru građana. Kada želite da podignete kredit ne morate da skupljate razne papire o vašim prihodima, ušteđevini i slično. Plaćanje poreza je jednostavno, radi se onlajn i zahteva u proseku 5 minuta. Birokratija je značajno smanjena jer se sve važne informacije nalaze na jednoj kartici.
Ono što X-Road čini posebno zanimljivim jeste i to da se svi podaci o građanima ne nalaze u jednoj centralizovanoj bazi (što bi je činilo primamljivom metom za hakovanje), već se nalazi na nekoliko različitih servera. Takođe, vaši profesori u školi pri unošenju ocena nemaju pristup zdravstvenom kartonu, a svaki put kada neko pogleda vaše podatke to je zabeleženo, pa su smanjene šanse za zloupotrebu i kršenje privatnosti.
Barak Obama, bivši američki predsednik, je tokom posete Estoniji bio toliko zadivljen ovim sistemom, da mu je tadašnji predsednik Estonije poklonio ličnu kartu sa njegovim imenom i potpisom. „Trebalo je da pozovem Estonce kad smo postavljali naš sajt za zdravstveno osiguranje“, kroz šalu je rekao Obama na konferenciji za novinare.
Glasanje preko interneta – nema potrebe da dolazite na biračko mesto
Da bi neki ugovor bio važeći, u većini zemalja morate da ga fizički potpišete. Vlasti u Estoniji su prepoznale da je potpis na papiru bilo dobro rešenje u 19. veku, ali da sada moramo da uspostavimo digitalnu varijantu potpisa.
U Estoniji se ravnopravno sa fizičkim potpisom na papiru koristi i digitalni potpis. Svaki građanin ima svoj digitalni pin kod, kojim je moguće preko laptopa ili telefona potpisivati ugovore. Ako želite da kupite ili prodate kuću u Estoniji, to možete da uradite bez potpisivanja papira.
Studije su pokazale da korišćenje digitalnog potpisa smanjuje količinu posla prosečnoj osobi u Estoniji za čak jednu nedelju. Čak ni donošenje zakona više ne zahteva potpis predsednika, a od pre nekoliko godina se svi sastanci vlade održavaju bez i jednog papira.
Digitalni potpis je bio ključan i za izbore u Estoniji. Kao prva zemlja na svetu, Estonija je 2005. uvela glasanje preko interneta na izborima. Ovo znači da ne morate da brinete da li ćete na dan izbora biti u zemlji i da li ćete imati vremena da dugo čekate u redu. Jedan od čestih razloga zašto ljudi ne glasaju jeste upravo zato što nisu uspeli da pronađu vremena za to, a digitalizovanje ovog procesa rešava taj problem.
E-prebivalište privlači investitore iz celog sveta
Revolucionarno rešenje koje je došlo iz Estonije jeste i ideja o digitalnom prebivalištu. Za oko 100 evra, uz fotografiju, uzimanje otiska prsta i minimalno čekanje, možete postati elektronski građanin Estonije, čak iako nikada niste kročili u ovu zemlju.
Za sličnu novčanu nadoknadu kompanije mogu da otvore bankovni račun i pokrenu biznis u Estoniji, koja je članica EU i ima jednu od najtransparentijih birokratija na svetu.
Za pokretanje biznisa je potrebno oko 3 sata, a Estonija je odlično okruženje za startape jer ne moraju da plaćaju porez na profit ukoliko taj profit iskoriste kao investiciju u svoju firmu. Ovo je privuklo veliki broj inovatora, ali i građana drugih zemalja koje imaju lošiju poslovnu klimu.
Sve je moguće hakovati
Strah od velikog broja podataka koje država poseduje o vama je često opravdan. Ipak, Estonija je ovde jako pažljiva. Svi podaci nisu na jednom mestu, moguće je videti ko je gledao vaše podatke i prijaviti ombudsmanu ono što vidite kao neopravdan pristup podacima. Svaki službenik uvek mora da opravda zašto je pristupio vašim podacima.
Hakovanja su ipak moguća, kao što je dokazano 2007. godine kada je iz centra Talina, prestonice Estonije, uklonjenja statua sovjetskog vojnika. Ovo je izazvalo velike nerede i proteste ruske manjine u Estoniji. Nakon ovoga, Estonija je bila žrtva prvog hakerskog napada u istoriji zemlje, a većina IT stručnjaka ovo vidi kao direktnu osvetu ruskih hakera. Postojali su problemi i sa prevarama na izborima usled onlajn glasanja.
Međutim, sa razvojem tehnologije Estonija je počela značajno da ulaže i u sajber sigurnost, što znači da će biti manje ovakvih problema u budućnosti. Stvorena je jedinica volontera IT stručnjaka koji pomažu vladi da se aktivnije bori protiv bezbednosnih problema, a radi se i na sve većoj decentralizaciji sistema.
Manje administracije – više novca u državnoj kasi
Koliko je efikasna javna uprava u Estoniji govori i podatak da su smanjenjem troškova i broja zaposlenih u birokratiji uspeli da uštede gotovo 2% BDP-a. Drastično se povećao i broj ljudi koji plaćaju porez, a kroz e-prebivalište Estonija je dobila dodatan prihod od poreza novih kompanija.
Prema reformama u digitalnoj upravi Estonija je daleko ispred Srbije, ali i ispred velikog broja zapadnih zemalja. Ono što možemo da naučimo iz njihovog primera jeste da je državna birokratija nužno zlo koje u 21. veku može biti transformisano tako da služi građanima, a ne da bude stalni izvor nezadovoljstva i prepreka.