Foto: Aleksandar Kokotović
Nakon više od 3 meseca građanskih protesta 1 od 5 miliona, proteklog vikenda došlo je do radikalizacije. Demonstranti su u subotu 16. marta oko 19:30 ušli u prostorije RTS-a predvođeni predsednikom Dveri Boškom Obradovićem, a za njim je ušlo još nekoliko opozicionih političara među kojima su bili Dragan Đilas, Borko Stefanović i Marinika Tepić.
Nakon što su demonstranti odbili da napuste zgradu, pripadnici policije dobili su naređenje da ih izbace – različiti video na snimci na društvenim mrežama pokazuju da je tokom izbacivanja došlo do nasilja od strane policije, dok su dešavanja ispred zgrade uglavnom bila mirna. Kako zahtev demonstranata, prisustvo u drugom Dnevniku RTS-a, nije ispunjen, sutradan je organizovan skup ispred Predsedništva. U toku dana došlo je do sukoba sa policijom tokom kojeg je u više navrata korišćen suzavac, a nakon privođenja više aktivista, protest je preseljen ispred zgrade Policijske uprave za Grad beograd (29. novembar).
Po svemu sudeći, očekivanja od protesta su podignuta na viši nivo. Šta će se dalje dešavati sa protestima? Da li je, nakon eskalacije, moguć povratak na redovne šetnje jednom nedeljno?
Za Talas su govorili Bojan Klačar, Đorđe Pavićević i Boban Stojanović.
Klačar: Građanski front bi mogao da uzme aktivnije učešće u protestima
Izvršni direktor CESiD-a, Bojan Klačar, u izjavi za Talas kaže da u daljem toku protesta očekuje tri stvari:
„Pre svega, očekujem da se nastave protesti na nedeljnom nivou, videćemo da li su događaji od proteklog vikenda dali novi zamah i energiju.
Druga stvar koju očekujem jeste da opozicija i organizatori protesta stave fokus na 13. april, da od tog protesta naprave jedan krupan politički događaj.
Konačno, očekujem da organizatori protesta nastave da reaguju na konkretne događaje i poteze vlasti. Kao što je bio slučaj sa odlaskom ispred MUP-a 29. novembar zbog hapšenja aktivista – dakle, da se na neke negativne stvari reaguje kratkoročnim akcijama limitiranog opsega.“
Kada je reč o tezi da je Savez za Srbiju „preuzeo proteste“, što se moglo čuti na društvenim mrežama i u medijima nakon što su ispred Predsedništva govorili Vuk Jeremić, Borko Stefanović, Boško Obradović i Nebojša Zelenović, Klačar ocenjuje da su protesti od samog početka politički:
„Kada građani izađu na ulicu sa svojim zahtevima ili idejama, to je već politički protest. Ako govorimo o rukovođenju, mislim da su protesti od juče i preksinoć na neki način u prvi plan izbacili Savez za Srbiju, možda čak i Boška Obradovića više nego ostale konstituente Saveza.“
Međutim, dodaje Klačar, to samo po sebi ne mora da bude loše i postoji prostor za proaktivniju ulogu ostalih opozicionih partija i pokreta:
„Prevashodno bi Građanski front mogao da uzme aktivnije učešće, verujem da su oni, kao i njihove pristalice, već prisutni na protestima. Mogli bi da budu proaktivniji, da organizuju samostalne akcije ili da naprave dogovor ili manju zajedničku platofrmu sa Savezom kako se ne bi krunio broj ljudi ukoliko bi se neko osetio ugroženim što je jedna politička grupacija postala najeksponiranija.“
Komentarišući najveće izazove protesta, Klačar smatra da je najveći problem i organizatora i opozicije prisutan od samog početka:
„To je velika šarolikost – ideoloških i programskih stavova, kao i neka vrsta ogromne fragmentiranosti konstituenata koji čine jezgro ovih protesta. Oni za protivnike imaju jednu koherentnu i ujedinjenu snagu, Srpsku naprednu stranku i njene koalicione partnere, kod kojih nema izlaska iz zadatih okvira. Šalju se identične poruke, dok sa druge strane kod demonstranata na dnevnom nivou imate preispitivanje potencijalnih odluka, pravca u kojem treba da se ide. To bi imalo smisla da se usaglašava iza očiju javnosti, ali kada se radi javno, kruni se potencijalna podrška.
Svest o zajedničkim problemima i zajedničkom političkom protivniku još uvek nije toliko razvijena da može da proizvede zajedničke akcije.“
„Ipak, ne treba biti malodušan u oceni aktivnosti opozicije u proteklih par meseci“, dodaje Klačar, i ocenjuje da su aktuelni protesti apsolutno najveća stvar koju je opozicija uradila od dolaska na vlast SNS i Aleksandra Vučića.
Pavićević: Novi događaji diktiraju agendu, nemoguće vratiti se na šetnje jednom nedeljno
U razgovoru za Talas, profesor Fakulteta političkih nauka Đorđe Pavićević kaže da protesti više ne mogu da se vrate na nivo ranijih aktivnosti, šetnje jednom nedeljno, budući da novi događaju diktiraju drugu agendu:
„Prosto ne može više da se svodi na „mi smo nezadovoljni i šetamo“, teško je predvideti šta će se dalje dešavati, ali pretpostavljam da će doći do radikalizacije. Najlogičnije bi bilo da se razgovara, ali nažalost to kod nas nije opcija.“
Kako kaže, pretpostavlja da će se sada ići na „odmeravanje snaga i interpretacija“, kao i da će sami protesti promeniti formu.
„Savez za Srbije jeste preuzeo protest, i to se odvija već neko vreme, s tim što je usled toga sada i odgovornost na njima za dalji tok protesta. Sada definitivno imaju veliku ulogu u diktiranju agende, budući da se nakon najskorijih dešavanja ne mogu ignorisati činjenice: bilo je upada u institucije, bilo je hapšenja, sukoba sa policijom, različitih pretnji, optužbi.
Jednostavno ne vidim kako bi neko drugi sada uopšte mogao da uđe u tu priču i da je vodi dalje.“
U odnosu na neke ranije proteste, profesor Pavićević smatra da je greška što aktuelni protesti toliko liče na nešto što smo već gledali, posebno kada je reč o stvaranju atmosfere „dana D“, s tim što je od nedavno protest malo konkretizovan:
„To je, na neki način, do sada bila velika greška, protest nije imao nikakav sadržaj, imali ste samo govornike i šetnje. Sada ćemo videti kako će se stvari dalje odvijati, ali svakako mislim da bi vraćanje protesta u stare okvire bilo velika greška.
Protest je sada dostigao novu tačku u odnosu na koju mora da se ide dalje“, zaključuje.
Stojanović: Demonstranti treba da vode računa da će vlast apsolutno sve iskoristiti protiv njih
Politikolog Boban Stojanović takođe misli da su podignuta očekivanja od protesta i da ništa više neće biti kao pre. U izjavi za Talas istakao je da je pređena granica mirnih protesta, da je policija reagovala i da je bilo hapšenja, te da subotnje šetnje više neće biti dovoljne.
„Očekujem da će se nastaviti sa šetnjama, ali i da će se vršiti pritisak kombinovanjem mirnih protesta, nekih okupljanja koja bi „blokirala“ institucije, kao i nekih mera građanske neposlušnosti poput ulaska u RTS.
Vidimo da vlasti apsolutno ne pada na pamet da odgovori na bilo koji zahtev opozicije. Nije realno da podnesu ostavke, ali isto tako vidimo da ni upad u RTS ne može da dovede do toga da javni servis radi svoj posao.“
Kada je reč o aktivnijoj ulozi političara, Stojanović naglašava da nije samo Savez za Srbiju bio prisutan kod RTS-a i Predsedništva, ali da protekli vikend jeste korak ka smanjivanju jaza između političara koji su tu od početka i građana koji ne podržavaju određene političke opcije.
„U tom smislu, ovo jeste korak napred – političari govore na protestima, ali su i prvi ispred policijskog kordona, prvi koji će ući u RTS i tome slično. Niko sada neće reći da Boško Obradović ne sme da govori na protestu, ili da Vuk Jeremić i Dragan Đilas ne mogu da pozovu na protest – situacija u RTS-u je to promenila.“
U daljem toku protesta, dodaje naš sagovornik, demonstranti moraju da vode računa i da znaju da će vlast apsolutno sve iskoristiti protiv njih.
„Videli smo ovog vikenda da će vlast pokušati na sve moguće načine da zastraši ljude, svaku sitnicu će pretočiti u to da su učesnici u protestima fašisti ili nasilnici. Stoga svi moraju da budu oprezni, da ne prelaze neke okvire zbog kojih bi mogli da budu krivično gonjeni. Najmanji incident je povod za hapšenje i prekršajno procesuiranje.“
Pored toga, dodaje Stojanović, treba izbegavati i postavljanje nerealnih rokova poput onog da nema napuštanja MUP-a dok privedeni aktivisti ne budu pušteni, ili da predsednik podnese ostavku:
„Šta bi bilo da Aleksandar Vučić, na primer, podnese ostavku? Imali bismo izbore za par meseci, a uslovi za to ne postoje. Ovde su potrebni dugotrajni procesi da bismo došli do slobodnih i poštenih izbora, tako da su rokovi za ostavke nepromišljeni.“