Njaveći politički skandali na Evroviziji

Autorka

Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: Wikimedia

Iako mnogi ističu da je Evrovizija „prevaziđeno“ takmičenje, ona nosi veliki simbolički značaj, ali i političku dimenziju.

Takmičenje koje je nastalo kao sredstvo ujedinjenja i saradnje Evrope posle Drugog svetskog rata, tokom godina imalo je više političkih skandala koji pokazuju duboko politički karakter muzike. U iščekivanju nastupa Nevene Božović, naše predstavnice u Tel Avivu, narednih nekoliko kontroverzi dobro pokazuju da je Evrovizija mnogo više od pukog muzičkog takmičenja.

 

Evrovizija- još jedno polje sukoba Rusije i Ukrajine

Najsvežiji skandal tiče se Ukrajine, koja ove godine neće imati predstavnika na Evrovizija. Nakon što je pobedila na nacionalnom takmičenju, pevačice Maruv je dobila da potpiše ugovor sa ukrajinskim javnim servisom. Ugovorom bi se obavezala da bude kulturni predstavnik Ukrajine, što je podrazumevalo da ne sme da nastupa u Rusiji do održavanja takmičenja.

Maruv je odbila da potpiše ugovor zbog ostalih odredbi koje smatra cenzurom, a Ukrajna će zbog toga ostati uskraćena za nastup na Evroviziji.

Ukrajina je na Evroviziji pobedila 2016. godine, sa pesmom koja govori o Staljinovoj prinudnoj deportaciji Tatara sa Krima u Centralnu Aziju. Naziv pesme je „1944“, a neki od stihova su „Dođu u tvoju kuću, ubiju vas sve i kažu „Mi nismo krivi, nismo krivi“. Ovo je izazvalo bes ruskih diplomata, naročito zato što je drugo mesto osvojio upravo Sergej Lazarev, ruski predstavnik.

Kontroverza se nastavila i tokom sledeće godine kad je Ukrajina bila domaćin Evrovizije. Juliji Samojlovoj, ruskoj predstavnici, ukrajinske vlasti nisu dopustile ulaz u Ukrajinu zbog toga što je posetila okupirani Krim. Ona je na Krim došla direktno iz Rusije, i nije prešla rusko-ukrajinsku granicu. Rusija je nakon ovoga odabrala da ne pošalje drugog učesnika.

 

Ne pominjemo genocid nad Jermenima

Jermenija je 2015. godine iskoristila priliku kako bi na Evroviziji obeležila vek od masakra na 1.5 miliona Jermena tokom vladavine Otomanskog carstva. Većina evropskih država ovo karakteriše kao genocid, čemu se Turska i Azerbejdžan snažno protive.

Jermenija je na takmičenje poslala grupu koja se zove Genealogija, a neki od stihova njihove pesme eksplicitno govore o genocidu. „Nemoj da negiraš, nemoj nikada da negiraš“ direktno su obraćaju svim zemljama koje ne priznaju masakr Jermena kao genocid.

 

Neuspeli pokušaj Gruzije da kritikuje Rusiju

Evrovizija ima stroga pravila o raznim detaljima, a u skladu sa njima politička sadržina pesama je zabranjena. Ovo je na teži način naučila delegacija Gruzije kada je 2009. godine njihova pesma „Put in disco“ odbijena.

Refren je sadržao stihove „We don’t wanna put in”, što je zvučalo kao „Ne želimo Putina“, a nadležni komitet je ovo protumačio kao očigledan komentar na rusku intervenciju u Južnoj Osetiji 2008. godine. Gruzija je zbog ovoga te godine diskvalifkovana.

 

Sledeći put u Jerusalimu

Odnosi Izraela i Palestine spadaju među najkompleksnije u međunarodnoj politici, a muzika to nije zaobišla.

Skandal je izbio 2016. godine kada je Unija evropskih produkcija (EBU) objavila listu zastava koje su zabranjene na Evroviziji, među kojima su se nalazile zastave Severnog Kipra, Kosova, Baskije, Islamske države, i Palestine. Visoki palestinski zvaničnik je zahtevao da se ukloni zabrana zastave Palestine, ali ovo nije uticalo na stav Unije evropskih produkcija koja insistira na nepolitičkom karakteru Evrovizije.

Problemi nisu zaobišli ni pobedu Izraela na prošlogodišnjem takmičenju. Tokom pobedničkog govora pevačica Barzilaj je uzviknula “Sledeći put u Jerusalimu” što je izazvalo kontroverze, s obzirom na speciifčan status ovog grada.

Dodatno, oko 140 umetnika, uključujući njih 6 iz Izraela, potpisalo je pismo u kom pozivaju na bojkot ovogodišnje Evrovizije koja bi trebalo da se održi u Tel Avivu. Po svemu sudeći poziv na bojkot nije našao na preveliki odziv, ali ovogodišnja Evrovizija zasigurno neće proći bez protesta.

 

Flamingosi trajno rastavili Srbiju i Crnu Goru?

Usled napete političke situacije Beovizija 2006. godine ostala je upamćena po skandalu, zbog kog Srbija i Crna Gora nisu učestvovale na Evroviziji te godine.

Nacionalno finale i izbor između pesme grupe Flamingosi i crnogorske grupe No name u Sava centru prošlo je neslavno. Pristrasno glasanje crnogorskog dela žirija, a zatim zviždanje publike doveli su do toga da se tadašnja SCG povuče sa takmičenja u Atini.

Srbija se uskoro može naći pred još jednim političkim pitanjem u vezi sa Evrovizijom. Iako još nije izvesno, glasanje o potencijalnom učešću Kosova na Evroviziji 2020. godine biće održano u junu ove godine, što otvara pitanje daljeg učešća i reakcije Srbije.

 


 

Politika i plesne koreografije su integralni deo Evrovizije

Kao i u sportu, postoje oni koji ističu da mešanje politike na neki način unižava muziku i Evroviziju.

Međutim, bitno je razumeti da je muzika retko apolitična, kao i da je ovo muzičko takmičenje prilika da zemlje kroz pesme poruče nešto o svom identitetu i vrednostima iza kojih stoje.

Muzika, kao i druge vrste umetnosti, često se koriste u spoljnopolitičke svrhe, a sve ovo daje samo još veću privlačnost Evroviziji. Sudeći prema značaju koje zemlje pridaju ovom takmičenje ono i dalje služi kao bitna arena sukoba raznih zemalja, a Evrovizija u Tel Avivu definitivno neće biti izuzetak.