Pohod na Pink - koji je smisao sledećeg protesta?
Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: Talas

U trenutnoj političkoj situaciji u Srbiji, tamo gde institucije više ne obavljaju svoj posao, gde se desetine hiljada građana nalazi na ulicama, gde se pravda primenjuje selektivno i gde je sve grane države uzurpirala jedna partija na čelu sa svojim predsednikom, postavlja se pitanje da li je vreme za građansku neposlušnost.

Skoro tri meseca održavaju se mirni građanski protesti bez incidenata i bez učešća uniformisane policije te je izbegnuta svaka mogućnost da dođe do bilo kakve policijske represije.

Ipak, u poslednje vreme vidljivi su pojedinačni slučajevi gde se građani privode i pritvaraju. Od izbora u Lučanima, preko vešala i hapšenja starijeg gospodina iz Kragujevca do jučerašnjeg privođenja aktivista zbog lepljenja nalepnica.

 

Ulica i vaninstitucionalne metode borbe

Jedini od političara koji je do sada javno najavljivao i predlagao građansku neposlušnost kao vid političke borbe građana protiv aktuelne vlasti jeste lider pokreta Dveri Boško Obradović. On je istakao da zbog odsustva pravde, demokratije i slobode, gde su sve poluge instrumentalizovane od strane Vučićeve vlasti, ostaje jedino ulica i vaninstitucionalna metoda borbe.

To znači primenu građanske neposlušnosti, blokadu saobraćajnica, prekid nastave na fakultetima i sve drugo što vodi ka velikim svenarodnim demonstracijama. Međutim, postavlja se pitanje da li je građanska neposlušnost u ovom trenutku neophodna, kako bi ona izgledala i zbog čega je treba početi upražnjavati, a zbog čega ne.

 

Šta znači koncept građanske neposlušnosti?

Ovaj vid  političke borbe znači da svako ima pravo da javno i bez nasilja, ali na osnovu političko-moralnih razloga da prekrši objekt zabranjujućih normi ukoliko time protestuje protiv ozbiljnog neprava (Ralf Dreier). Građanskom neposlušnošću mogu biti nazvani akti koji su javni i koji za cilj imaju otklanjanje nekog neprava ili skretanje pažnje na njega.

Takav vid protesta po definiciji podrazumeva kršenje zakona što znači da bi neko morao i da bude spreman da ode u zatvor ako krši taj zakon ili propis. Sa druge strane, organi reda i mira moraju da budu spremni da tog nekog uhapse uprkos mirnom upražnjavanju građanske neposlušnosti.

Iako aktuelna vlast za sada ne upotrebljava policiju u odnosu prema demonstrantima tokom trajanja protesta, ovakav odnos bi mogao da se promeni ukoliko se opozicija odluči na čin neposlušnosti.

 

Vlast je uzurpirala suverenitet iz ruke građana

Ako samo uzmemo primer funkcionisanja Narodne skupštine, vidljivo je da je demokratija suspendovana. Dijalog između vlasti i opozicije nije moguć, opozicija je svakodnevno satanizovana, a sama skupština više nema nikakvu ulogu kontrolora izvršne vlasti. Ako je suverenitet naroda uzurpiran od strane grupe ljudi koja je prepoznata kao vlast, onda građanska neposlušnost deluje kao odgovor na to.

Ali, dodatno pitanje je šta bi takva građanska neposlušnost obuhvatala. Da li je to dugotrajna blokada ulica, pojedinih institucija poput zgrade RTS-a ili Narodne skupštine? Ili je to pak blokada autoputeva, neplaćanje računa, prekid nastave na fakultetima?

Ukoliko bi bilo koja od ovih akcija bila organizovana, neophodno je da postoji objašnjenje zašto, da li je dobar trenutak i koji je cilj. Cilj može biti i samo vršenje pritiska na vlast što se već dešava ovim protestima, ali bi moglo biti i dodatno animiranje građana i unošenje dinamike u proteste.

 

Pitanje trenutka kao faktor uspešne građanske neposlušnosti

Još jedno pitanje je da li je sada trenutak za građansku neposlušnost u bilo kom obliku. Svaka blokada rada institucija, saobraćajnica ili organizovana obustava rada bila bi ozbiljan izazov i problem za samu vlast. Međutim, u ovom trenutku kada vlast već pravi dovoljno problema sama sebi svojim ispadima i napadima na demonstrante, možda građanska neposlušnost nije neophodna.

Sa druge strane, izazov koji se javlja jeste trajanje građanske neposlušnosti i šta bi bilo nakon njenog završetka. Ukoliko protest jedanput radikalizujete u bilo kom smislu ili pozovete građane na neposlušnost, onda bi svako vraćanje na prethodno stanje bilo tumačeno kao slabljenje. To bi naročito došlo do izražaja ako bi izostala reakcija vlasti na građansku neposlušnost.

 

Primenom građanske neposlušnosti uneti dinamiku u proteste

Mnogi građani koji su učestvovali na protestima devedesetih ističu energiju i dinamiku protesta kao glavnu razliku u odnosu na ove sadašnje. Ta generacija danas više protestuje iz nužde nego iz suštinske potrebe za boljim životom jer njihova borba nije ostvarila željene rezultate.

Prema rečima nekih od njih, današnji protesti nemaju tu energiju pa postoje i oni koji se nadaju da će biti uneta dinamika i veća borbenost. Građanska neposlušnost može biti odgovor na takve zahteve sa jedne strane, i sa druge taktika vršenja dodatnog pritiska na vlast.

Naravno, od masovnosti primene građanske neposlušnosti zavisi i njen uspeh. Jedan manji oblik takve neposlušnosti bi bilo i skidanje pravih registarskih tablica sa kola i stavljanje onih na kojima piše #1od5miliona.

Ako batinaši mogu da voze automobile bez tablica, što ne bi ostali građani mogli da voze automobile sa lažnim tablicama? Da budem iskren, ova ideja mi je pala na pamet nakon što sam video zadnje tablice na kolima Sergeja Trifunovića.