Foto: Talas
“Vreme nije isto, ovo su naši protesti, protesti 2019.”
Građanski protesti „1 od 5 miliona“ traju skoro 3 meseca – započeli su u Beogradu, da bi se u međuvremenu proširili na preko 60 mesta širom Srbije. Šetnje vikendom su se već ustalile kao redovne aktivnosti, a povremeno možemo da vidimo i kreativne akcije poput najskorijeg „tunela laži“ ili različitih performansa ispred zgrade RTS-a.
Jedan datum privlači posebnu pažnju na društvenim mrežama – ispostavilo se da je 9. mart ove godine subota. To je prepoznatljiv i značajan datum zbog velikog protesta u Beogradu 9. marta 1991. godine. Procene o tadašnjem broju građana na ulicama kreću se između 70 i 150.000; protest je inicirao Srpski pokret obnove (SPO), a zahtevi su bili jasni: smena direktora RTS-a Dušana Mitevića i četvorice urednika. Kao posledica sukoba i eskalacije protesta, živote su izgubili policajac Nedeljko Kosović i 17-ogodišnji demonstrant Branivoje Milinović.
Da li će ovaj simboličan datum biti obeležen na poseban način u jeku građanskih protesta 1 od 5 miliona?
Velika simbolika 9. marta, protesti ostaju mirni
Martin Bežinarević, jedan od organizatora protesta 1 od 5 miliona, u izjavi za Talas objašnjava da je ovaj datum i te kako bitan, a „posebno za starije generacije koje dolaze na proteste“:
„Simbolika je tu ogromna, kao i sličnost između Miloševića i Vučića. Ali, vreme nije isto, ovo su naši protesti, protesti 2019, Vučić je mnogo evolvirao u odnosu na Miloševića i postao jedan „ekstra diktator“ u odnosu na njega.“
Martin naglašava da će protesti ostati nenasilni:
„Generalno, ništa u tom smislu da ćemo mi praviti demonstracije ili nerede na ulicama nije tačno – to se neće desiti. Ovo su nenasilni protesti, mi treba da smišljamo interesantne događaje, performanse koje bismo mogli da izvedemo 9. marta da bismo tom datumu dali na značaju.
Imali smo neke ideje – da prođemo pored ruta koje su se tada obeležavale, poput Terazijske česme, naravno RTS je stalna meta.“
„Nije tačno da će tada biti održan veliki protest samo u Beogradu, tj. da će protesti u drugim mestima biti otkazani, a građani usmereni na Beograd. Ko god želi, može da dođe iz drugih gradova, bila bi nam čast da ih ugostimo. Ali gradovi su sami birali termine, oni najbolje znaju kada je najbolje da organizuju proteste u svojim mestima, ljudi na lokalu odlučuju o tome. Mogli bi da obeleže ovaj dan, naravno, ali mi o tome ne odlučujemo“, dodaje.
Pročitajte i: Kako do veće kreativnosti na protestima
Organizatori protesta u Beogradu ne naređuju i ne zabranjuju ništa ostalim gradovima
Kako se na društvenim mrežama raspravljalo o tome koliku autonomiju imaju organizatori protesta širom Srbije u odnosu na Beograd, Martin objašnjava koliko je to u praksi komplikovano:
„Video sam neke navode na mrežama o tome da organizatori iz Beograda nekome nešto naređuju – ne znam kako to da objasnim. Naravno da nikome ništa ne zabranjujemo, nema potrebe, pa i ja sam iz male sredine takođe. Mi smo drugim mestima davali neke smernice, da ne može bilo ko da dođe i govori, recimo neko ko bi potencijalno mogao da naškodi protestu ili nije korektan u svojim izlaganjima, ali naravno da nismo nikome zabranili ili stavili veto. To bi bilo ono protiv čega se mi borimo.“
Samo mali deo ekipe koja radi groznicu subotnje večeri. Borba za pristojnu i normalnu Srbiju je prioritet svih nas!#PočeloJe#1od5miliona pic.twitter.com/bm92ZUa1mY
— #1od5miliona (@STOPkrvavim) February 26, 2019
Naš sagovornik dodaje i da je praksa da organizatori lokalnih protesta šalju svoje izveštaje i najave, što se zatim postavlja na sajt organizatora protesta:
„Komuniciramo sa oko 60 gradova, to je uvek komplikovano. Možda neko ostane zapostavljen, a čuo sam i da neko kaže da preferiramo veće gradove. Ali to nije tačno, sva mesta su jednako važna.
Isto nam je važno da li ćemo videti 5.000 ljudi u Nišu ili 100 u Šapcu – sve su to ljudi koji se bore za slobodu i koji su ustali protiv nepravde i podjednako su značajni“, zaključuje Martin Bezinarević.