Antivakseri: od kada postoje i zašto im popularnost raste?

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Pokret protiv vakcinacije dece, takozvani „antivakseri“, dobio je nedavno prostor u srpskim medijima. Zbog neplaćanja kazne za to što nije vakcinisala svoju decu uhapšena je Jelena Miletić, a ovo je podstaklo neke opozicione političare da stanu u njenu odbranu.


Uprkos širem medicinskom konsenzusu o značaju vakcinacije, deluje da skepticizam prema vakcinama ne prestaje. Ipak, antivakserski pokret nije jedinstven za Srbiju, niti za 21. vek. Otpor vakcinama prisutan je u raznim zemljama i različitim istorijskim periodima, a antivakseri postaju naročito uspešni kada njihove ciljeve propagiraju i poznate javne ličnost.

 

Prve demonstracije antivaksera još u 19. veku

Kada je u Velikoj Britaniji 1853. godine uvedena obavezna vakcinacija za bebe starosti do 3 meseca, građani su se pobunili. Razlog za protivljenje je bilo to što se ovim oduzimala kontrola roditeljima nad telima njihove dece. Ubrzo je nastala i Antivakserska liga, a 1885. godine održan je protest u Lesteru kojem je prisustvovalo oko 100.000 ljudi.

Sličan scenario se odigrao i u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19. veka. Zbog širenje velikih boginja javila se potreba za vakcinacijom šire populacije, što je dovelo do osnivanja prvog Antivakserskog društva u SAD 1879. godine.

Nakon pojave velikih boginja, država Masačusets odlučila je da uvede obaveznu vakcinaciju građana, a Hening Džejkobson, jedan od građana, odbio je vakcinaciju, insistirajući da ovakav zakon krši njegovo pravo da se sam stara o svom telu. Njegov slučaj je završio pred američkim Vrhovnim sudom koji je 1905. godine doneo odluku da federalne vlasti imaju pravo da uvedu obaveznu vakcinaciju građana, kako bi se zaštitilo javno zdravlje.

 

Antivakser plaćen da pronađe vezu između vakcina i autizma

Otpor i histerija u vezi sa vakcinama pojavili su se ponovo krajem devedestih, kada su MMR vakcine povezane sa autizmom kod dece.

Glavni krivac za ovo je Endru Vejkfild, britanski lekar koji je 1998. godine u prestižnom medicinskom časopisu Lancet objavio studiju koja je govorila o potencijalnoj vezi između autizma i MMR vakcina. Ovo je privuklo pažnju medija, što je krenulo dalje da širi paniku i strah.

Ipak, ova studija je uključivala samo 12 dece, a podaci u njoj su bili falsifikovani. Dodatno, Vejkfild je za studiju dobio novac od advokatske firme koja je zastupala grupu roditelja koji su verovali da su vakcine izazvale autizam kod njihove dece. Ovo predstavlja klasičan primer konflikta interesa koji nije prihvatljiv za ovakva istraživanja.

Vejkfild je izgubio lekarsku licencu, a brojne studije su nakon toga sprovedene u ovoj oblasti i nijedna nije pronašla vezu između autizma i vakcina. On je ipak uspeo da postane prepoznatljivo lice antivakserskog pokreta u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je pre izbora za predsednika Donalda Trampa imao sastanak sa njim upravo o povezanosti autizma i MMR vakcina.


Vejkfildov angažman u Teksasu povezivan je i sa padom broja vakcinisane dece u toj državi, a nakon njegove turneje i predavanja u somalijskoj zajedinici u Minesoti, došlo je do intenzivne pojave malih boginja.

 

Ličnosti poput Karleuše daju kredibilitet antivakserima

Jedan od razloga zašto je neki pokret uspešan jeste upravo harizma ili prepoznatljivost onih koji javno zagovaraju ciljeve tog pokreta. Antivakseri nisu ništa drugačiji, jer je uspeh njhove poruke veći sa javnim ličnostima koje ih podržavaju.

Džena Mekarti, poznata američka glumica, trenutno je jedna od najglasnijih zagovarača teorije o vezi autizma i vakcina. Ona ističe da nije protiv vakcina, već za „sigurne vakcine“, kao i da bi radije da njeno dete dobije boginje nego autizam. Džena Mekarti je prvobitno govorila o svojim antivakserksim uverenjima u emisiji Opre Vinfri, što joj je dalo veliku platformu i prepoznatljivost.

 

Mekartijeva je dobila snažnu podršku i Džima Kerija, čuvenog komičara, koji je pisao za Huffington post kako još nije proučena sigurnost vakcina. Predsednik Tramp je takođe više puta izrazio skepsu prema vakcinama.


Antivakseri su dobili svoje predstavnike u vidu poznatih ličnosti, a u Srbiji je taj trend podjednako prisutan. Javne ličnosti poput Jelene Karleuše, Maje Volk i Miroljuba Petrovića aktivno doprinose širenju straha među roditeljima, što može da ima tragične posledice.

Protiv nekoliko njih se trenutno vodi postupak pred Tužilštvom za visokotehnološki kriminal zbog utvrđivanja krivične odgovornosti za „izazivanje panike i nereda“ usled promovisanja antivakserskih stavova.

 

Obavezna vakcinacija je jedino rešenje

Preko 120 ljudi, uglavnom dece, trenutno je zaražen malim boginjama u Sjedinjenim Američkim Državama, što je porazno ako se uzme u obzir da je 2000. godine virus boginja bio gotovo eliminisan.

Dodatan je problem to što je nejasno koliko šira edukacija o dobrobiti vakcina pomaže, budući da je većina roditelja u Americi koji ne vakcinišu decu, kako pokazuju nedavna istraživanja, fakultetski obrazovano i pripada višoj srednjoj klasi.

Strah o uticaju vakcina postojao je gotovo od samog nastanka prve vakcine. Očigledno je ipak da u određenim periodima ova histerija postaje intenzivnija, a veliku ulogu u tome imaju i poznate ličnosti koje šire ova pogrešna uverenja. Jedina nada jeste da će ova uverenja postati marginalna, dok će obavezna vakcinacija postati standard