Ana Brnabić dobila sina- šta to znači za ljudska prava u Srbiji?

Autorka

Vreme čitanja: 4 minuta

Foto:iStock

Premijerka Ana Brnabić juče je sa svojom partnerkom dobila sina, što je probudilo raspravu o stanju LGBTQ+ prava u Srbiji i količini tolerancije u našem društvu.

Iako na čelu Vlade ima gej premijerku, Srbija se ne može pohvaliti naročito liberalnim zakonima u ovoj oblasti. Istopolni brakovi nisu legalni, a Brnabićka prema trenutnim zakonima ne može zakonski biti upisana kao majka deteta.

Osim održavanja Parade ponosa, od njenog dolaska na mesto premijera 2017. godine nije bilo značajnih pomaka ni u drugim sferama LGBTQ+ prava, a upitno je da će se ovo promeniti do kraja njenog mandata.

 

Macura: Činjenica da je Brnabić predsednica Vlade znači nešto

Tatjana Macura, narodna poslanica i članica predsedništva Stranke moderne Srbije, smatra da Brnabićka nije nikada ni bila motivisana da se bavi LGBT pravima. „Ona je bila forsirano autovana od strane predsednika Vučića, jer nije sama izašla i to rekla, već smo prvi put to čuli od njega“, rekla je Macura u izjavi za Talas.

Macura ističe i da zbog njene ekonomske situacije Ana Brnabić ne oseća takvu vrstu diskriminacije kao ljudi koji nisu u prilici da se nađu na toj poziciji. „Ipak, koliko god da ne čini ništa, ona svojim neskrivenim aktivnostima i činjenicom da je postala roditelj čini da ova tema dobije vidljivost. Ne bih potcenjivala to što joj ova pitanja nisu prioritet. Činjenica da je ona predsednica Vlade znači nešto, iako manje od onoga što bi moglo“, smatra Macura.

Ona naglašava i da ne treba forsirati bilo koga da se bavi ovom temom samo zato što je LGBT orijentacije, povlačeći paralelu sa guranjem žena da se isključivo bave ženskim temama.

„Postoji prostor za promenu zakondavstva u Skupštini, ali zato je potrebno raditi na edukaciji građana, a zatim i poslanika, o tome šta zapravo znači legalizacija istopolnih partnerstava i sa kojim se sve preprekama oni suočavaju ukoliko se legalizacija ne dogodi“, izjavila je Macura.

 

Kojovićka: Potrebno na društvenom nivou prihvatiti LGBT osobe

„Moja lična impresija je da jeste imalo uticaj to što je ona na mestu premijerke, s obzirom da je imala hrabrosti da se autuje javno, i pojavljuje na javnim mestima sa partnerkom. To je gigantski pomak u odnosu na ono što smo imali ranije. Nisam radila nikakva istraživanja javnog mnjenja, ali na osnovu zdravog razuma mogu da pretpostavim da to može samo da normalizuje situaciju LGBT populacije“, izjavila je za Talas Tijana Kojović, advokat.

Kojovićka ističe i da ukoliko neko pripada manjinskoj grupi njegov prioritet ne mora da bude rad na zakonima koji se tiču statusa njegove grupe. „To što se neko u prvoj godini mandata nije bavio tom temom ne mora da znači da nije pogođen njom, već može da znači da su procenili da to objektivno nije prioritet, ili da je potrebno vreme da situacija sazri da bi se to zakonom rešavalo“, rekla je Kojović.

 


Ona je naglasila i značaj društvenog prihvatanja LGBT osoba. „Prema mom mišljenju mnogo je važnije da se na društvenom nivou prihvate LGBT osobe i njihovi izbori, a da se onda njihov status rešava zakonom, iako ne bih imala ništa protiv da se oni odmah izjednače zakonski na svakom nivou sa heteroseksualnim parovima“, izjavila je Kojovićka.

 

Problematične reakcije na društvenim mrežama

S obzirom na trenutni nivo rasprave u Srbije, nije za iznenađenje činjenica da je vest o tome da Brnabićka postaje roditelj izazvala neukusne i problematične reakcije.

 

U odbranu premijerke je javno stala i ministarka Zorana Mihajlović. „Možete s nekim da se politički ne slažete, da ga kritikujete, napadate, ali je nedopustivo da se dete koje se tek rodilo koristi za napad na političke neistomišljenike”, rekla je Mihajlović u saopštenju za javnost.

Pored čestitiki, mnogi su isticali da je za većinu LGBTQ+ parova u Srbiji faktički neostvariva situacija u kojoj se nalaze Brnabićka i njena partnerka, a bilo je i poziva za promenu trenutnog zakonodavstva.

Još ćemo čekati na šire prihvatanje ideje istopolnih brakova i roditeljstva

Premijerka ne govori često o svom privatnom životu, ali će ona ipak biti jedna od retkih osoba iz javnog života Srbije koja sa istopolnim partnerom ima dete, što može imati dalji uticaj na zakonski okvir i društvenu percepciju. Istopolno roditeljstvo je tabu tema našeg društva, a rasprava o njoj je uvek značajna i predstavlja temelj na kom se grade buduće promene.

Međutim, jasno je da puka reprezentacija određene manjine ne znači nužno drastično poboljšanje u toj oblasti. Brojni faktori su potrebni da bi se dogodila duboka društvena promena, a imati članove manjina na pozicijama moći je samo jedan od preduslova.

Do poboljšanja percepcije istopolnih brakova i roditeljstva u Srbiji ćemo čekati još neko vreme, a do tada čestitike Ani Brnabić i njenoj partnerki, uz nadu da će ih njihovo iskustvo podstaći da apeluju na šire promene koje bi omogućile bolji život svim članovima LGBTQ+ populacije.