184 godine Sretenjskog ustava - najzanimljivije odredbe
Vreme čitanja: 2 minuta

Foto: Talas/Sretenjski ustav u biblioteci Narodne skupštine Republike Srbije

“Svaki Srbin ima pravo birati način življenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obštenarodnu štetu.”

Danas, 15. februara, obeležava se Dan državnosti, kao i Dan ustavnosti i dan početka Srpske revolucije.

Na praznik Sretenje gospodnje, 1804. godine otpočeo je Prvi srpski ustanak, a 1835. godine donet je Sretenjski ustav, jedan od najliberalnijih koje smo ikada imali.

Bio je kratkog veka – ukinut je posle samo 2 nedelje, da bi 3 godine kasnije Kneževina Srbija dobila tzv. Turski ustav u vidu hatišerifa Osmanskog carstva.

Iako nije imao veliki domet u praktičnom smislu, Sretenjski ustav bio je proizvod slobodarskih ideja Srbije s početka XIX veka što se i te kako vidi u tekstu ustava.

Izdvajamo neke od zanimljivih članova:

 

Glava 6: O državnom sovjetu

49) Državni Sovjet ustrojava zakonom sve ostale Srbske vlasti, predpisuje im zakonom pravila, po kojima im valja vladatise i motri, da koja od nji ne prekorači predpisani im granica. Po tomu sve Srbske vlasti, kromje Knjaza, zavise ot državnoga Sovjeta.

72) Državni Sovjetnici otgovaraju: za svaki sovjet, koji dadu Knjazu, za svaki svoj postupak, koji bi protivan bio ovom ustavu, i za to, ako bi prenebregli činiti predstavljenija Knjazu, protivu čiji mu drago prestupaka, već štede ličnost čiju, i daju povod ili pomoć podobnim prestupnicima.

 

Glava 7: Vlast sudejska

80) Sudija ne zavisi u izricanju svoje presude ni ot koga u Serbiji, do od zakonika Srbskog; nikakva, ni veća ni manja, vlast u Serbiji ne ima prava, otvratiti ga od toga, il i zapovediti mu, da drugčije sudi, nego što mu zakoni predpisuju. Tomu treba i da se zakune pri naimenovaniju.

 

Glava 10: O finansiji (azandarstvu).

104) Finansija ne može bacati naroda Srbskog u dug. Ako li bi kada i to nužno bilo, a ono da predloži i dokaže Knjazu, državnomu Sovjetu i narodnoj Skupštini, da je to neobhodimo nužno, i da ište ot nji odobrenije.

 

Glava 11: Obštenarodna prava Srbina.

111) Svaki Srbin i bez svake razlike jednak je pred zakonima Srbskim, kako u obrani, tako i u kazni na svim sudovima ot najmanjeg do najvećeg.

112) Niko u Serbiji ne može se ni goniti ni zatvoriti, razvje po propisu zakona, i ot zakone i prirodne vlasti.

113) Niko u Serbiji da ne stoji više ot tri dana u zatvoru, a da mu se ne javi krivica, za koju je zatvoren, i da se ne uzme na ispit.

114) Niko u Serbiji ne može kaznjen biti, već po zakonu i po presudi nadležnoga suda.

115) Komu se jedan put sudilo već za kakvu krivicu, pak je po presudi sudejskoj kaznjen i otpušten, ili nađen da nije kriv, onomu nemožese po drugi put suditi za istu krivicu.

116) Svakomu građaninu Srbskomu otvoren je put k svim činovima u Serbiji, kako se samo nađe, daje sposoban i dostojan k njima. Pri jednakoj sposobnosti predpostavljase Srbin stranomu.

117) Svaki Srbin ima pravo birati način življenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obštenarodnu štetu.

118) Kako rob stupi na Srbsku zemlju, ot onoga časa postaje slobodnim, ili ga ko doveo u Serbiju, ili sam u nju pobegao. Srbinu slobodno je roba kupiti, no ne prodati.

119) Imanje svakog Srbina, bilo kakvo mu drago, jest neprikosnoveno. Ko se pokusi, dirnuti u tuđe dobro i imanje, ili prisvajati ga, ili okrnjiti, onaj će se smatrati za narušitelja obštenarodne bezbjednosti, bio on ko mu drago i ot kud mu drago

Ceo tekst Sretenjskog ustava dostupan na linku