Foto: iStock
Uprkos svim kontroverzama, Fejsbuk je prošle godine zabeležio porast profita i ljudi koji ga aktivno koriste. Povećanje broja korisnika je prošle godine ostvario i Tviter, a za sada je sigurno da će i druge drušvene mreže nastaviti ovim trendom.
U isto vreme, sve je veći broj studija koje upozoravaju na štetan uticaj društvenih mreža po mentalno zdravlje, a s obzirom da je oko polovine građana Srbije na Fejsbuku, bitno je ispitati opravdanost ovih tvrdnji.
Instagram i nesigurni tinejdžeri
Prema nedavnoj studiji u kojoj je učestvovalo oko 1.500 ispitanika, uzrasta od 14 do 24 godine, Instagram se pokazao kao društvena mreža sa najviše negativnog uticaja za korisnike.
Veliki broj mladih je naveo probleme sa samopouzdanjem i fizičkim izgledom, anksioznost i konstantni osećaj da „nešto propuštaju“. Oni koji koriste društvene mreže duže od 2 sata dnevno češće su navodili probleme sa spavanjem i stresom.
„Ukoliko stalno viđaju prijatelje na odmoru ili kako uživaju u provodu, mladi ljudi se osećaj kao da nešto propuštaju dok ostali uživaju“, navodi se u izveštaju. Instagram kao mreža na kojoj fotografije korisnika imaju centralnu ulogu izaziva u mladima potrebu za poređenjem i osećaj da nisu dovoljno dobri.
Problemi sa samopozdanjem i fizičkim izgledom su naročito primetni kod tinejdžerki koje provode više vremena na Instagramu, a nedavno je nekoliko Instagram modela odlučilo da javno podeli svoju frustraciju nerealnim standardima lepote na ovoj mreži.
25% mladih žena seksualno uzmeniravano onaljn
Eksperiment koji je sproveden 2014. godine pokazao je da korišćenje Fejsbuka izaziva iste impulse i reakcije u mozgu kao kockanje i upotreba psihoaktivnih supstanci.
Najsveobuhvatnije istraživanje o uticaju Fejsbuka sprovedeno je između 2013. i 2015. godine na preko 5.000 korisnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su provodili više vremena na Fejsbuku pokazivali simptome lošijeg mentalnog zdravlja. Još jedno istraživanje pokazalo je da 20 minuta korišćenja Fejsbuka dnevno ima gori uticaj na mentalno zdravlje nego 20 minuta provedenih na internetu.
Fejsbuk je napravio nekoliko koraka u oblasti zaštite privatnosti, ali isti trud ne postoji ka poboljšanju uticaja ove mreže na mentalno zdravlje.
Tviter, koji je često glavni izvor vesti za svoje korisnike, ima slične negativne efekte zbog količine informacija kojima je korisnik bombardovan. Veliko prisustvo negativnih vesti i komentara mogu imati veliki uticaj na raspoloženje, naročito na one koji imaju predispozicije za anksioznost. Dodatno, s obzirom da na Tviteru konstantno delimo svoje stavove i mišljenja, postoji potreba za priznanjem i odobravanjem od strane drugih korisnika. Svaka nesigurnost na Tviteru postaje problematična, što pokazuju i studije koje povezuju anksioznost sa vremenom provedenim na Tviteru.
Pošto je anonimnost još jedna od prednosti društvenih mreža, ona je često korišćena i za loše akcije, poput vršnjačkog nasilja ili verbalnog uznemiravanja. Studija iz 2014. godine pokazuje da je 25% žena, uzrasta od 18 do 24 godine, bilo seksualno uznemiravano onlajn, do je 23% dobijalo i fizičke pretnje. Situacija postaje još gora za pripadnike manjina koji su u većem riziku da budu žrtve onlajn uznemiravanja.
Da li možemo bez društvenih mreža?
Osim svih negativnih posledica, postoje i brojne dobre strane Fejsbuka, Instagrama i Tvitera. Društvene mreže nam omogućavaju da se bolje izrazimo i steknemo osećaj zajednice sa drugima. Nemaju ni sve mreže loš uticaj u istoj meri. Prema većini istraživanja, Jutjub je društvena mreža koja korisnicima pomaže u smanjenju stresa i negativnih emocija.
Ipak, kompanije u čijem su vlasništvu ove mreže moraju da ulože trud u poboljšavanje iskustva za svoje korisnike, jer je očigledno da problem u određenoj meri postoji. Upitno je koliko kompanije imaju motiv za tim, s obzirom da većina njihovog profita ne dolazi od korisnika, već od oglašivača i prikupljanja podataka.
Pošto je za većinu nas nemoguće isključiti se potpuno, bitno je koristiti društvene mreže svesno, i sa namerom. Brojne aplikacije koje prate vreme potrošeno na društvenim mrežama pomažu da uvidimo obrasce u ponašanju i radimo na njihovom ispravljanju. Takođe, neke grupe su specifično ranjive za negativan uticaj mreža, pa je potrebno biti dodatno oprezan ukoliko imate sklonosti ka anksioznosti, depresiji i stresu.
Prvi korak ka rešavanju svakog problema je uvideti da on postoji, a vremenom će postati sve teže da zabijamo glavu u pesak i ignorišemo uticaj društvenih mreža na samopouzdanje i mentalno zdravlje.