Foto: Talas
Juče smo u medijima nezvanično saznali da od aprila meseca počinje sa radom nova televizija K1 čiji se studio oprema u zgradi Adria Media Grupe gde se nalazi i sedište Kurira. Iako još nije zvanično potvrđeno, prema pisanju dnevnog lista Danas,televizija K1 o kojoj za sada ne znamo gotovo ništa zauzeće prvo mesto na programskoj šemi kablovskog operatera Telekom Srbije.
Stiče se utisak da televizija K1 po svom imenu i mestu koje će zauzeti predstavlja kontru televiziji N1 koja se nalazi na prvom mestu kablovskog operatera SBB.
U današnjem intervjuu za Danas, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvid Mekalister ističe da bez slobode medija nema članstva u EU. Međutim, nedavna kupovina kablovskih operatora od strane Telekoma predstavlja direktnu nameru države odnosno vladajuće stranke da kontroliše medijski prostor Srbije.
Povratak države u medije – slučaj Telekom Srbije
Iako je namera privatizacije medija bila upravo da država izađe potpuno ili makar iz većinskog vlasništva u medijima, danas smo svedoci obrnutog procesa gde se država preko Telekoma Srbije vraća u kontrolu nad medijima. Dodatno, ceo proces privatizacije lokalnih medija neretko se završavao tako što bi pojedinci bliski režimu kupovali televizije i na taj način uspostavljali partijsku kontrolu nad programom.
Pošto nije bilo dovoljno da vlast kontroliše lokalne televizije čiji program se kreira po naredbi iz Beograda, sada je našla novu mogućnost da preko državnog preduzeća kontroliše medijski prostor cele Srbije. Tako je Telekom Srbija pre izvesnog vremena kupio kompaniju Kopernikus za skoro 200 miliona evra što je iznos višestruko veći od tržišne vrednosti kompanije.
Ubrzo nakon ove transakcije, doskorašnji vlasnik Kopernikusa, inače brat poverenika SNS-a za Niš, kupio je dve televizije sa nacionalnom frekvencijom (TV Prvu i O2).
K1 i četiri ruska kanala
Nezvanično znamo samo da se u prostorijama Adria Media Grupe sprema studio odakle će se emitovati program ove televizije. Još jedna najava koju smo doznali iz javnosti prema pisanju Danasa jeste da će biti pokrenuta i četiri kanala na ruskom jeziku. Ostaje nejasno da li se iza ove najave krije i namera Rusije da dublje uđe na medijsko tržište Srbije. Ovakva najava otvara i niz drugih pitanja da li dolazi do zaokreta i u spoljnoj politici Srbije pošto se iz EU sigurno neće blagonaklono gledati na ovu najavu.
Što se tiče same K1, kako se navodi ona će biti u vlasništvu kompanije Mondo Inc čiji je vlasnik Igor Žeželj, dok je osnivač kompanije Mondo upravo Telekom Srbija. Osim ove povezanosti, Telekom je u januaru ove godine kupio još dva kablovska operatera Radijus Vektor i Avkom.
Vlast nikada nije razumela koncept slobode medija
Zabrinjavajuća je činjenica da se trenutno svaka privatna televizija sa nacionalnom frekvencijom nalazi pod kontrolom vlasti. U toku je i konkurs REM-a za dodeljivanje pete nacionalne frekvencije za koju nema sumnje da će dobitiji još jedna od televizija bliskih vlasti.
Njihova dalja namera da dodatno uspostave i prošire kontrolu nad medijskim nebom Srbije potvrđuje tezu izveštaja međunarodnih organizacija koje se bave praćenjem medijskih sloboda u kojima piše da Srbije više nije slobodna zemlja.
Ne radi se ovde samo o tome šta će se naći u nekom izveštaju, već je mnogo opasnije odsustvo razumevanja vlasti šta znači koncept slobode medija i njihovog tržišnog funkcionisanja. Međutim, nerazumevanje slobode medija nije ništa novo, ali postavlja se pitanje da li ova vlast uopšte više namerava da Srbiju vodi evropskim putem.
Ovakav pristup vlasti prema medijima i novinarima nalazi se u suštoj suprotnosti sa vrednostima na kojima je Evropska unija zasnovana.
Kontrola privrede znači kontrolu političkih sloboda
Iako godinama unazad mnogi stručnjaci i aktivisti upozoravaju na nameru da se državna preduzeća upotrebe za kontrolu opozicionog delovanja i kontrolu medija, takva upozorenja nisu naišla na otvoreni dijalog. Dosadašnje odbijanje privatizacije Telekoma dovelo nas je u današnju situaciju gde se to preduzeće koristi za kontrolu medija.
Ne treba ni zaboraviti da država, u našem slučaju direktno vlast, koja kontroliše privredu sutra će kontrolisati i političke slobode, a tu pre svega mislim na slobodu medija i izražavanja.
Za to vreme ćemo slušati mlake i povremene izjave evropskih zvaničnika koji upozoravaju da je sloboda medija neophodna, ali i dalje ne žele javno da se supostave sve većem urušavanju demokratije i sloboda u Srbiji.