Foto:iStock
Vest da će premijerka Ana Brnabić i njena partnerka uskoro postati roditelji pokrenula je brojna pitanja o tabu temi našeg društva – istopolnom roditeljstvu. Iako premijerka ne govori javno o svom privatnom životu, ona će biti jedna od retkih osoba iz javnog života Srbije koja sa istopolnim partnerom ima dete, a ovo potencijalno može imati dalji uticaj na zakonski okvir i društvenu percepciju.
Istopolno roditeljstvo je i za premijerku zakonska zavrzlama
„Prema sadašnjem zakonu Ana Brnabić ne može biti upisana kao majka ili otac. Moguće je samo da njena partnerka bude upisana kao majka. Moja lična pretpostavka je da će uskoro biti promenjen zakon kako bi se omogućilo i istopolnim vanbračnim zajednicama da oba roditelja zakonski budu upisana“ ističe u izjavi za Talas Mihailo Pavlović, advokat.
Pavlović dodaje da su zbog diskriminacije prema istopolnim vanbračnim zajednicama Grčka i Italija izgubile slučajeve pred Evropskim sudom za ljudska prava. U slučaju Grčke uvođenjem „civilnih zajednica“ koje su uređivale samo odnose u heteroseksualnim zajednicama, grčke vlasti su povredile „pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života“ homoseksualnih parova.
Zašto premijerka ne govori glasno o LGBT pravima?
“Lično mislim da se premijerka nije toliko bavila LGBT pitanjima zbog toga što ona lično nije toliko bila pogođena homofobijom zato što je živela u privilegovanoj zoni jer je bila biznismenka. Čak i kada priča o ovoj temi ona uvek ističe da postoje i drugi prioriteti poput siromaštva, što donekle ima smisla, ali zemlje poput Saudijske Arabije pokazuju da ekonomski prosperitet ne znači nužno i poštovanje prava LGBT populacije” kaže za Talas Stefan Šparavalo, član organizacije Da se zna.
On smatra da se u pravnoj regulaciji istopolnog roditeljstva ništa bitnije neće promeniti, ali da postoji prostor za druge promene.
“Eventualna promena jeste da ovo može da senzibiliše javnost po pitanju toga da i LGBT ljudi mogu da budu roditelji, da to nije bauk jer je ovo i dalje tabuizirano pitanje. Trenutno ima razumevanja u javnosti za potrebu legalizacije istopolnih partnerstava, ali je pitanje LGBT roditelja ili usvajanja dece jako daleko. I sada u Srbiji postoje LGBT parovi koji imaju decu ali žive u sivom domenu”, istakao je Šparavalo.
Možemo da očekujemo samo delimičnu promenu percepcije
Pitanje istopolnog roditeljstva ima praktični uticaj na živote ljudi, ali deluje da je Srbija daleko od rešenja na ovom polju i izgleda da premijerkino lično iskustvo neće biti motivacija za promenu zakonskog okvira.
Prva gej premijerka zemlje u kojoj ni istopolni brakovi nisu legalizovani od početka je u najmanju ruku neuobičajeno, a osim podrške i učestvovanja na Paradi ponosa, nikakva strukturalna promena na polju LGBT+ prava se nije dogodila tokom njenog mandata. Ovo je samo još jedan dokaz u prilog tome da puka reprezentacija ne menja ništa. Korenita društvena promena je uvek posledica brojnih faktora, a imati članove manjina na pozicijama moći je samo jedan od njih.
Brnabićkin dosadašnji (ne)angažman može se pripisati ličnoj nezainteresovanosti ili nepovoljnoj političkoj klimi, ali će samo njeno prisustvo u svetlu javnosti pojačati potrebu da se o ovom pitanju razgovara. Diskusija o tabu pitanju je uvek značajna i predstavlja temelj na kom se grade buduće promene.
Osim prostora za diskusiju, njeno pojavljivanje na javnoj sceni značajno je za reprezentaciju i humanizaciju istopolnog roditeljstva. Ukoliko Brbnabićkino iskustvo bude doprinelo normalizaciji i prihvatanju ideje da je moguće da LGBT ljudi budu roditelji, ovo će predstavljati značajan iskorak u javnoj percepciji.