Foto: iStock
U najnovijem Freedom House izveštaju, Srbija je ocenjena kao delimično slobodna što je pad u odnosu na prethodnu godinu kada smo bili u grupi slobodnih zemalja.
Uzroci ovog pada, navodi se u izveštaju, jesu akumulacija izvršne vlasti u rukama predsednika Aleksandra Vučića koja se kosi sa njegovim ustavnim ovlaščenjima, kontinuirani pokušaji vlade i medija bliskih vlasti da ugroze nezavisne novinare, kao i neregularnosti u sprovođenju izbora.
Šta je tačno dovelo do toga da Srbija u 2019. godini dobije status delimično slobodne zemlje?
Srbija uz par zemalja u centru pažnje: negativni trendovi
U centru pažnje najnovijeg izveštaja nalaze se Srbija, Mađarska, Uganda i Nikaragva zbog pada u klasifikaciji – Mađarska je, poput Srbije, derogirana iz statusa slobodne u delimično slobodnu zemlju. Pozitivan pomak zapažen je samo u Zimbabveu (iz neslobodne u delimično slobodnu).
Posebno je interesantan grafik koji pokazuje trend opadanja slobode u posmatranim zemljama – Srbija je i tu u zanimljivom društvu.
Naime, u izveštaju su izdvojene SAD, Mađarska, Srbija, Turska i Venecuela kao primeri zemalja u kojima je sloboda u padu. Kod Srbije je primetan značajan kontinuiran pad od momenta dolaska na vlast Srpske napredne stranke.
Od 1 do 7 Srbija dobila trojku
Freedom House u izveštaju o slobodi u svetu (Freedom in The World) ocenjuje zemlje na osnovu 25 indikatora na skali od 0 do 4, odnosno 1 do 100, gde je Srbija ocenjena sa 67/100.
Ovo je pad u odnosu na prethodnu godinu kada je Srbija dobila ocenu 74/100, što je dovelo do pada iz slobodne u delimično slobodnu zemlju.
U prošlogodišnjem izveštaju navodi se da Srbija prolazi kroz negativan trend zbog konsolidacije moći od strane predsednika Vučića – kroz netransparentno finansiranje partije, politizaciju sprovođenja zakona i pokušaje da se osujete kritički novinari putem kampanja prorežimskih medija i finansijskih istraga. Detaljan izveštaj za 2018. još uvek nije objavljen.
Ove godine, na skali od 1 do 7 gde je 1 najbolja a 7 najgora ocena, Srbija je dobila 3 u obe posmatrane oblasti (politička prava i građanske slobode), pa je ukupna ocena slobode u Srbiji – trojka.
Nije realno da se nešto značajno promeni u narednih godinu dana
Izvršni direktor CESiD-a Bojan Klačar u izjavi za Talas kaže da mu je vrlo teško da zamisli da u nekom skorijem periodu dođe do ozbiljnijeg progresa u oblastima koje su dovele do lošije ocene u FH izveštaju.
Dodaje da su tri stvari najviše uticale na pad iz sloodne u delimično slobodnu zemlju, a to su upravo kategorije koje su navedene u izveštaju – izborna neregularnost i nepoverenje u izborni proces, pritisci na određene medije i novinare, kao i koncentracija moći u rukama predsednika republike.
„Moguće je da će doći do promena u oblasti medija u pogledu regulatornog i institucionalnog dizajna, usvajanjem medijske strategije i promenom medijskih zakona. To bi u sledećem izveštaju moglo da utiče na drugačiju ocenu. Šanse da dođe do ozbiljnijeg napretka u izbornim procesdurama i balansiranju političke moći nisu realne u narednih godinu dana.“
Vlast koristi medije kao sredstvo za ostvarivanje svojih ciljeva
Vesna Mališić, pomoćnica glavnog urednika nedeljnika NIN, u razgovoru za Talas kaže da je na nižu ocenu Freedom House-a u oblasti medija najviše uticalo pojačano nasilje nad novinarima:
„U toku protekle godine imamo evidentno pojačano nasilje nad novinarima i medijima, gušenje slobode medija, potpuno zatvaranje televizija sa nacionalnom frekvencijom za drugačije mišljenje, naročito opozicije.“
Kada je reč o izgledima da se stanje poboljša, ocenjuje da su perspektive za promenu veoma sužene:
„Mediji treba da budu stub demokratije, a ne stub za očuvanje vlasti, a ova vlast nije sposobna da to razume pa koristi medije kao sredstvo za ostvarivanje svojih ciljeva na jedan brutalan način.
Ovde se pokazuje da nikakve medijske strageije nisu brana vlasti koja guši slobode. Perspektive za promenu su jako sužene, a strategija je samo jedna papirnata mahalica kojom možda treba da se zadovolji neka forma u vezi sa evropksim integracijama. Suštinski, za život i rad novinara, medijska strategija ne znači ništa.“
Freedom House: vuk Vučić i sloboda medija
Freedom House pored godišnjeg izveštaja o slobodi u svetu ima i godišnju publikaciju o slobodi medija koja posmatra tri oblasti: prvno, političko i ekonomsko okruženje.
Posebnu pažnju privukla je naslovna strana ovog izveštaja za 2017. godinu na kojoj se predsednik Vučić našao u društvu turskog predsednika Erdogana, predsednika Rusije Putina i Predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Oni su predstavljeni kao „vukovi“ koji opkoljavaju slobodne medije:
NEW REPORT! Freedom of the Press 2017: Press Freedom’s Dark Horizon. Now available at https://t.co/74C0KxeMJE pic.twitter.com/ZhLP41pG6S
— Freedom House (@freedomhouse) April 28, 2017
Sloboda i demokratske institucije na negativnoj putanji
Treći veliki izveštaj ove organizacije pod nazivom Nations in Transit analizira stanje slobode i demokratskih institucija, a u poslednjem izveštaju objavljenom u aprilu 2018. Srbija je označena kao polu-konsolidovana demokratija.
Tada je ocenjeno da je demokratija u Srbiji u konstantom padu od 2003. godine. Navedeno je da je do niže ocene u odnosu na prethodnu godinu došlo usled centralizacije moći u rukama jednog čoveka, predsednika Vučića, te da su učestali izbori i zborne kampanje zamenile svakodnevne procese upravljanja.
Ugrožena nezavisnost medija objašnjena je finansijskim i drugim pritiscima na malo broj medija koji su zapravo nezavisni, dok je demokratičnost na lokalu umanjena usled učestalosti preletača, tj. dominantno njihovog pridruživanja vladajućim koalicijama.