Kako do veće kreativnosti na protestima?
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: Talas

Građanski protesti širom Srbije traju skoro 2 meseca – proteklog vikenda građani su izašli na ulice u preko 50 mesta, uključujući Kosovsku Mitrovicu.

Ipak, ne možemo očekivati da protestne šetnje u postojećem obliku traju zauvek. Da li će generalni direktor RTS-a Dragan Bujošević podneti ostavku zbog pola sata buke ispred zgrade i lepljenja stikera na kojima se on izjednačava sa Željkom Mitrovićem? Da li će mediji biti oslobođeni pevanjem „Barbara, javi se“ ispred Studija B, ili izbori postati fer i slobodni zbog tabanja snega ulicom Kralja Milana, Takovskom i Svetogorskom?

Protesti su važni, artikulisana građanska energija je već urodila plodom (slučajevi predsednika opštine Grocka i Zorana Babića), ali se čini da u javnosti postoji očekivanje da se protesti podignu na novi nivo. Da li postoji potreba za radikalizacijom, imajući u vidu deklarisane ciljeve protesta – da li je realno očekivati da iste aktivnosti dovedu do različitih rezultata ili su potrebne kreativnije forme?

 

Svi studenti Univerziteta u Beogradu u zajedničkoj šetnji

U subotu 2. februara došlo je do novine u protestima – studenti Fakulteta političkih nauka, zajedno sa nekoliko nastavnika i saradnika, kao i studenata FON-a, organizovali su šetnju od Fakulteta do Platoa gde su se pridružili ostalim građanima na protestu. Dočekani uz aplauze, uspeli su da prošire protest na Voždovac – deo grada u kojem do sada nije bilo aktivnosti #1od5miliona.

Stefan Ninić, jedan od organizatora protestne šetnje studenata sa Fakulteta političkih nauka, u izjavi za Talas ističe da protestima jeste potrebna neka nova forma, ali da ne bi nužno koristio reč ’radikalizacija’ jer se, kako kaže, sa strane vlasti konstantno potencira da demonstranti vrše nasilje te dolazi do pogrešnog tumačenja.

„Baš iz tog razloga i jesmo odlučili da šetamo od Fakulteta do samog Platoa. To ćemo uraditi i naredne subote, s tim što će nam se gotovo sigurno pridružiti i više studenata FON-a, a sve u nadi da ćemo poslati poruku studentima drugih fakulteta da se i oni priključe.“

„Ideja je da svako na svom fakultetu pokuša da uradi nešto slično, da šetnja krene sa fakulteta i da nađemo tačku okupljanja gde bi se svi studenti Beogradskog Univerziteta našli na jednom mestu. Time bismo poslali jasnu poruku šta mislimo o celokupnoj političkoj situaciji u zemlji.“

Stefan dodaje i da je ovaj period nezgodan za aktivnosti na fakultetima budući da su u toku ispitni rokovi, te da očekuje veći odziv od kraja februara kada počne letnji semestar na osnovnim studijama.

 

 

Potrebne kreativnije forme koje podsećaju na proteste 1996.

Dušan Spasojević, docent na Fakultetu političkih nauka, u razgovoru sa Talas objašnjava da šetnje sigurno mogu da animiraju ljude još neko vreme, a da to zavisi i od reakcije vlasti:

„Što je više bahatijih i provokativnijih izjava od strane ministara i predstavnika vlasti, to će i ova forma biti sasvim dovoljna.

“Ipak, bilo bi dobro da protest dobije i kreativnije forme, nešto što bi podsetilo na proteste 1996/1997, da protest ponudi nešto drugačije. Da li će to biti šetnje studenata od fakulteta koje šire protest na druge gradske opštine i šire vidljivost, ili neki drugi vid kreativnog izražavanja, to je od sekundarnog značaja.“

Spasojević je istakao numeru o Barbari pevaćujem botu kao primer koji treba slediti – „takve stvari doprinose koheziji protesta, unose dinamiku i zabavu.“

 

 

Mlađe generacije su na Instagramu i Jutjubu, sa njima treba bolje da se komunicira

Jelena Anasonović, jedna od organizatorki protesta 1 od 5 miliona, u izjavi za Talas objašnjava da su u organizaciji i te kako svesni potrebe za kreativnošću i gerilskim akcijama, posebno u komunikaciji sa mlađim generacijama:

„U ovom trenutku su na ulicama najhrabriji i najspremniji građani, ali stotine hiljada mladih i dalje ne izlazi na proteste jer ih percipiraju kao politiku. Ne shvataju da to nije politika, već nešto što će sasvim sigurno uticati na njihov život, a svi zajedno moramo da radimo na komunikaciji sa mlađim generacijama.“

Jelena smatra da upravo kreativnošću, duhovitošću i blagom ironijom može da se podigne kritična masa, ali da je za to potrebno neko vreme. Poseban uspeh jeste to što se za dva meseca protestima priključilo više desetina opština, kaže naša sagovornica, i dodaje da će se aktivnosti samo intenzivirati kada počne toplije vreme.

Ističe da postoji puno ideja za dalje akcije, kako unutar organizacije tako i od ljudi koji se javljaju sa svojim predlozima, te da je svako dobrodošao da doprinese daljem planiranju.

„Jedan od najvećih bastiona koji želimo da osvojimo je RTS, i mi smo spremni da ostanemo ispred zgrade, ali to ipak zahteva toplije vreme kako bi više ljudi bilo raspoloženo da učestvuje.“

Kada je reč o komunikaciji sa mlađim generacijama, misli da fokus treba da se prebaci sa Tvitera na kanale koji zapravo dopiru do srednjoškolaca poput Jutjuba ili Instagrama.

„Današnji srednjoškolci su odrasli u atmosferi u kojoj se priča da su svi političari isti, da su nakon 5. oktobra svi izvukli neku korist za sebe, pa im ovakva komunikacija nije bliska.”

Baš zbog toga nam je potrebna kreativnost – Barbara singing bot, stikeri, šetnje sa fakulteta, to su aktivnosti koje mogu aa animiraju mlađe, a posebno ako u njima učestvuje neko ko im je bliži po godinama.

“Dakle, gerilske kreativne akcije i korišćenje društvenih mreža na pravi način – tome treba da se posvetimo“,

 

Pročitajte i: Ibarski marš – jasna poruka i kreativna borba