Novo povećanje akciza na gorivo – koliko nam se država ugrađuje u cenu goriva?
Vreme čitanja: 3 minuta

Foto: iStock

Vlada Srbije objavila je nove dinarske iznose akciza usklađene sa rastom potrošačkih cena u 2018.

Kada je reč o naftnim derivatima, akciza na olovni benzin povećana je na 59,58 dinara po litru (sa 58,41), a na bezolovni 56,04 (sa 54,94).

Reč je o zakonskom obaveznom godišnjem usklađivanju iznosa akciza za procenat rasta cena na malo u prethodnoj godini.

Koliko će se država sada ugrađivati u cenu goriva?

 

Od 1. februara država uzima 57,2% cene bezolovnog benzina

Cena goriva ili naftnih derivata zavisi od dva glavna faktora: cene sirove nafte tj. barela nafte na svetskom tržištu i visine akciza i poreza na promet u Srbiji – državnih poreza.

Prema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), prosečna maloprodajna cena bezolovnog benzina 21. januara iznosila je 143,63 dinara po litru.

Akciza, kao što smo rekli, od 1. februara iznosi 56,04 dinara po litru.

Na ovo treba dodati i PDV od 20%, kao i naknadu za obavezne rezerve od 2,60 dinara po litru, te naknadu za markiranje goriva od 0,26 dinara i naknadu za monitoring od 0,09 dinara po litru.

Kada sve to uračunamo, dobijamo podatak da će ukupna državna zahvatanja, pod uslovom da se ne promeni kompanijska cena (što u ovom trenutku nije izvesno), biti:

57,2% ili 83,22 dinara po litru.

U ovom scenariju bi maloprodajna cena malo porasla, a država bi uzimala preko polovine ukupne cene bezolovnog benzina.

 

Akcize znatno niže u Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj

Među zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE) koje su prošle tranziciju, Srbija se po visini akciza nalazi u sredini: Slovenija, Hrvatska, Češka i Slovačka imaju akcize koje su više nego u Srbiji, dok su akcize u Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj znatno niže.

 

Akcize u evrima na 1.000 litara, podaci za 2018; Izvor: Eurostat

 

Ali nivo akciza pre svega treba da uporedimo sa kupovnom moći stanovništva. Pored zemalja CIE, zbog ilustracije stavili smo i Holandiju, kao zemlju sa najvišim nivoom akciza na gorivo u EU, i Austriju i Španiju koje imaju akcize slične našima.

Neumeren nivo akciza u Srbiji jasno se vidi na priloženom grafikonu: naše plate mnogo su niže nego u drugim zemljama, pa je samim tim naše opterećenje akcizama mnogo više, čak i kada su one u apsolutnim iznosima niže. Na primer, Austrijanci i Španci imaju plate koje su 5 ili 4 puta veće nego naše plate, ali plaćaju akcizu koja je istog iznosa kao naša.

 

Podaci za 2918, Izvor: Eurostat

 

Ovo se potom reflektuje u to koliko ljudi mogu sebi priuštiti. Kao što vidimo, u Srbiji se za prosečnu mesečnu platu može kupiti tek 370 litara bezolovnog benzina, dok se u Austriji može kupiti čak 1620.

I u svim EU zemljama u tranziciji stanovnici mogu da priušte više nego u Srbiji – od 395 litara u Bugarskoj do 875 u Sloveniji.

 

Koliko litara bezolovnog se može kupiti za prosečnu mesečnu platu

Podaci za 2018; Izvor: Eurostat

 

Postoji prostor da se akcize smanje, ali u Srbiji ipak rastu

Minimalne akcize na 1.000 litara goriva u EU iznose 359 evra od 2003. godine. Kod nas su, kao što vidimo, znatno više.

Tačno je da cena goriva u poslednjim nedeljama u Srbiji opada, ali je pitanje koliko će novo povećanje akciza dozvoliti da to pojeftinjenje primetimo u našim novčanicima – još uvek ne znamo da li će cene goriva na pumpama porasti od 1. februara (to zavisi od odluke naftnih kompanija).

Podsećamo i da prema Zakonu o akcizama Vlada može privremeno da smanji akcize i do 20%, recimo u periodima kada cena nafte u svetu raste, ali to nije učinjeno još od 2012. godine.

U trenutku kada su cene goriva na pumpama u padu, direktan uticaj ovog povećanja možda neće biti odmah vidljiv, ali ćemo ga se setiti kada cena nafte ponovo počne da raste.

 

Pogledajte Talas info sa podacima za 2018: