Foto: iStock
Nedavno je izašao izveštaj međunarodne organizacije Human Rights Watch koji ocenjuje stanje ljudskih prava u svetu i vesti iz Srbije nisu pozitivne. Kao najveći problemi naglašeni su loš sistem azila, spori procesi za ratne zločine pred domaćim sudovima i ugrožavanje sloboda novinara.
Loš sistem azila za izbeglice u Srbiji
Prema proceni UNHCR-a u prošloj godini 6,098 izbeglica je do kraja juna potražilo azil u Srbiji, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Izveštaj ističe da je novi zakon o azilu koji je Srbija donela u martu usaglasio standarde sa evropskim zakonima, ali da je ostavio prostor za privremeno zatvaranje i ograničavanje slobode kretanja izbeglicama.
Foto: iStock
Spora obrada i mali broj odobrenih zahteva dodatan su problem. Između januara i avgusta podnet je 151 zahtev za azil u Srbiji, dok je samo 9 zahteva odobreno. Srbiji nedostaje i formalna procedura za maloletne izbeglice bez pratnje kojih je u prošloj godini bili preko 250. Trenutno postoje samo 3 ustanove koje su predviđene isključivo za maloletnike sa ukupno 43 mesta zbog čega oni često bivaju stavljeni u iste centre sa odraslima. Ovo ih čini ranjivim za iskorišćavanje i nasilje.
Nema napretka u suđenjima za ratne zločine
Usled očiglednog nedostatka političke volje mali broj visoko rangiranih zvaničnika je od strane srpskog pravosuđa osuđeno za zločine tokom ratova devedestih. Tek 11 slučajeva za ratne zločine se trenutno nalazi u fazi istrage, a njih 19 je pred sudovima. Tokom prošle godine Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je samo 2 optužnice, prvostepeni sudovi nisu doneli ni jednu presudu, dok je Apelacioni sud oslobodio 6 lica.
Apelacioni sud u Beogradu je u junu prošle godine potvrdio oslobađajuću presudu protiv pripadnika jedinice „Simini četnici” za rušenje džamije i za ubistvo 27 romskih civila u selu Skočić (opština Zvornik, Bosna i Hercegovina) u julu 1992. godine.
50 napada na novinare samo od januara do avgusta
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je od januara od avgusta zabeležilo 50 slučajeva nasilja i pretnji, uključujući 4 fizička napada i 18 slučajeva zastrašivanja od strane državnih zvaničnika.
U junu je novinar Stefan Cvetković nakon izveštavanja o ubistvu Olivera Ivanovića nestao i pojavio se nakon 2 dana. Prema njegovom svedočenju 3 nepoznata muškarca su ga otela ali mu nisi otkrili svoje motive. Javni tužilac je nakon toga podigao optužnicu za lažno prijavljivanje nestanka protiv Cvetkovića.
Kao vid pritiska na medije izveštaj navodi slučaj portala Južne vesti koje su izvestile da im je stiglo rešenje Poreske uprave kojim bi bili primorani da plate 8,5 hiljada evra na ime poreza i doprinosa za dugovanje.
Poražavajuće je i to što komisije osnovane zbog istraživanja ubistava Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića nisu postigle značajniji napredak u istragama.
9 napada na LGBT osobe u Srbiji
U periodu od januara do avgusta organizacija DA SE ZNA! zabeležila je 9 napada na LGBT osobe, od kojih su 4 bili fizički napadi. Istrage i sudski procesi su u ovim slučajevima izrazito spori, a pozitivan pomak je i Parada ponosa koja je u septembru održana bez većih incidenata.
Građani i građanke #LGBT žive u sivoj zoni nasilja, kaže @Stefansparavalo. Iako svakodnevno doživljavaju diskriminaciju i nasilje, samo 11% njih to i prijavi.
34 zločina iz mržnje je zabeleženo u @dasezna, ali to nije krajnji broj, zaključio je on#UDHR70 #StandUp4HumanRights pic.twitter.com/WNwcSVnrpT— EU info centar (@EUICBG) December 7, 2018
Osobe sa invaliditetom takođe trpe diskriminaciju koja je pogoršana nedostatkom volje vlasti da aktivnije radi na njihovom uključivanju u društvo na uštrb smeštanja u institucije.
Aktivisti za ljudska prava u Srbiji se takođe nalaze u nezavidnom položaju što je vidljivo i u kazni koju su dobili aktivisti organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava zbog razvijanja banera na tribini Veselina Šljivančanina, osuđenog ratnog zločinca. Kazna od 450 hiljada dinara plaćena je pomoću donatorske kampanje.
Pre dve godine, 17. januara 2017. na događaju @sns_srbija u Beški razvili smo transparent „Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama“ čime smo izrazili protest protiv učešća osuđenog ratnog zločinca Veselina Šljivančanina na ovom događaju.https://t.co/L8PJHuwRww
— Inicijativa mladih za ljudska prava (@YIHRSerbia) January 18, 2019
Pritisak međunarodnih institucija nije dovoljan
U januaru prošle godine Srbija je prihvatila 175 od 190 preporuka Saveta UN za ljudska prava. Međutim, ključne zahteve za omogućavanje šire slobode medija, novinara, aktivista i drugih članova civilnog sektora smo izgleda preskočili. Srbija je do sada na međunarodne kritike odgovarala nominalnim ispunjavanjem zahteva, ali bez suštinske volje da se problemi reše iz korena.
Izveštaj koji je objavila organizacija Human Rights Watch samo je jedan u nizu dokaza da je u svetu prepoznato urušavanje ljudskih prava i nespremnost da osudimo odgovorne za zločine devedesetih u Srbiji. Ovi izveštaji sami za sebe nikada neće moći da promene ništa, ali su dobra polazna tačka za sve one koji tvrde da trenutna situacija ne predstavlja razlog za zabrinutost.