Foto: iStock
Građanski protesti u Srbiji traju već duže od 6 nedelja, a nedavno su iz Beograda prošireni na druga mesta – između ostalih Kragujevac, Niš, Požegu i Kuršumliju. Iako broj demonstranata varira, energija ljudi na ulicama je uveliko postala relevantan politički faktor.
Jedno od najvećih pitanja na koje nemamo odgovor jeste – šta u svemu tome radi opozicija? Pored uloge opozicionih partija i pokreta u samim protestima, otvorena je debata oko njihovog nastupa na potencijalnim vanrednim parlamentarnim izborima. Oba „tabora“ – oni koji su za bojkot i oni koji bi izašli na izbore – prilično su glasna i opredeljena u svojim uverenjima za jednu ili drugu opciju.
Koji su argumenti za izlazak na izbore? Šta opozicija može da dobije učešćem?
Razgovarali smo sa Zoranom Živkovićem i Tatjanom Macurom o razlozima za podržavanje opcije izlaska na izbore.
Zoran Živković: sprečavanje dvotrećinske većine i promene Ustava
Zoran Živković, predsednik Nove stranke i narodni poslanik, u izjavi za Talas objašnjava da odgovor na ovo pitanje nije jednostavan i da se treba boriti za bolje izborne uslove – kao i da se o samoj strategiji odlučuje u konkretnoj situaciji, u zavisnosti od trenutka raspisivanja izbora, povoda i trenutne atmosfere.
Međutim, ističe da i u situaciji kada uslovi nisu savršeni, postoji više razloga za izlazak na izbore:
„Na prvom mestu, učešćem u kampanji dobija se prostor u medijima da kažete narodu šta mislite, to u bojkotu ne može.
Druga stvar, svako učešće u izborima daje šansu za pobedu, to smo imali 2000. godine kada su uslovi bili isti ili gori, a pobedili smo Miloševića.
Treća stvar, ako i ne pobedite, ostajete u institucijama – da kontrolišete vlast.
Sprečavate je da ostvari dvotrećinsku većinu i promeni Ustav.
Ko nam garantuje da u novom Ustavu neće pisati da Srbija postaje deo Unije sa Mongolijom i Burkinom Faso, da Aleksandar Vučić postaje Aleksandar Karađorđević i vraća naslednu monarhiju? Karikiram, ali zaista svašta može da se desi.“
Živković dodaje da je pitanje legitimiteta otvoreno, ali da etički legitimitet ne znači mnogo u formalno-pravnom smislu:
„Ako 20 opozicionih partija ne izađe na izbore, sigurno da je to vlast bez etičkog legitimiteta. To, međutim, ne znači ništa u pravno-formalnom smislu, neće ni Brisel ni Njujork ni Moskva da uvedu sankcije Vučiću ili da otvoreno kažu da vlast nije legitimna.“
Pročitajte i: Da li opozicija treba da bojkotuje izbore?
Tatjana Macura: politička borba ima smisla u institucijama
Tatjana Macura, narodna poslanica i članica predsedništva Stranke moderne Srbije, kaže za Talas da će izbori svakako uspeti, dok će rezultat bojkota biti ostanak opozicije van institucija:
„Mislim da treba izaći na izbore zato što se bojkotom ništa ne postiže, ne postoji zakonsko rešenje koje kaže da će, ako određeni broj ljudi ne izađe, izbori biti poništeni. Postoji deo političke scene koji jeste zvanično na strani opozicije, šta god mi mislili o njima, i ti izbori će u svakom slučaju da uspeju.
Ona opozicija koja želi da nametne bojkot neće uspeti – samo će ostati van institucija.
Imalo bi smisla kada bi apsolutno svi bojkotovali pa bi na izbore izašla samo jedna stranka ili koalicija, ali to se naravno neće desiti.
Političko delovanje ima smisla kada si u instituciji – kada si van, to je besmisleno. Treba, dakle, naći ozbiljniji način za borbu u institucijama, jer izvan njih ne postoji ista odgovornost.“
Izbor između dva ne tako dobra rešenja
Problem sa ovom debatom je što nijedna opcija nije posebno dobra. Niti su izbori u Srbiji slobodni i pošteni, niti je opozicija dovoljno konsolidovana, a na kraju, ne možemo da očekujemo ni oštre reakcije međunarodne zajednice na bilo koji ishod.
U situaciji u kojoj ne postoji idealno rešenje, postoji više opcija – može se debatovati o „manjem zlu“, većim posledicama po aktuelni režim ili malim pobedama koje je moguće ostvariti. Naravno, konačne odluke treba doneti kada izbori zapravo budu raspisani, a do tada raditi na konkretnim planovima za samu kampanju, izborni dan ili, alternativno, bojkot i dan posle izbora.
U svemu ovome važno je ponuditi konkretne argumente i dugoročne ili srednjeročne strategije koje će pokazati da (li) opozicija u Srbija ima jasan plan i može organizovano da artikuliše energiju probuđenih građana.
U narednom tekstu razgovaraćemo sa političarima koji se zalažu za bojkot o njihovim argumentima protiv izlaska na izbore.