Foto: Gage Skidmore
Godina za nama ne ostavlja u optimističnom raspoloženju one koji posmatraju aktivno međunarodnu politiku. Iako je nejasno koliko će određena dešavanja imati dugoročne posledice, a koliko su samo predmet zanimacije ljudi koji previše čitaju vesti, lista značajnih događaja govori o potencijalnim širim promenama u svetskom poretku.
1. Ubistvo saudijskog novinara Kašogija
Foto: Flickr POMED
Mada je svima odavno poznata brutalnost režima u Saudijskoj Arabiji, način i ponašanje nakon ubistva Džamala Kašogija, saudijskog novinara lista Vašington posta, probudilo je burne reakcije. Kašogi je ubijen tokom posetu konzulatu Saudijske Arabije u Turskoj, a ubrzo su se u javnosti pojavili i dodatni detalji koji su ukazivali na zvaničnike u Saudijskoj Arabiji kao nalogodavce.
Ovo nije bilo dovoljno za predsednika SAD da oštrije osudi političku pozadinu ubistva, iako je veliki broj republikanskih senatora insistirao na tome. Ostaje da se vidi da li će ovo biti povod za dublje preispitivanje savezništva između SAD i Saudijske Arabije, mada deluje da širi geopolitički interesi to sprečavaju.
2. Odlazak Merkelove
Foto: Olaf Kosinsky / Wikipedia
Nakon 13 godina Angela Merkel je najavila da neće tražiti reizbor na mesto kancelara i lidera Hrišćansko demokratske unije. Izjava je došla nakon loših rezultata na regionalnim izborima, ali je i dalje predstavljala šok za sve koji su Merkelovu videli kao balans rastu populizma u svetu i garant stabilnosti u Evropskoj uniji.
Nakon neizvesne borbe na mesto lidera partije izabrana je Anegret Kramp-Karenbauer, koja je dobila epitet “mini Merkelova“ zbog slične političke agende i umerenih stavova. Pravi test za nju će međutim doći tek nakon povlačenja Merkelove sa mesta kancelera.
3. Trgovinski rat SAD i Kine
Foto: iStock
Nade da će ideje predsednika Trampa o protekcionizmu nestati nakon dolaska u Belu kuću pale su u vodu krajem januara kada je pod idejom “zaštite američkih radnih mesta“ uveo carine na solarne panele i mašine za veš. Oba proizvoda dominantno dolaze iz Kine, a nakon toga su usledile carine na čelik i aluminijum. Kina je kao odgovor uvela sankcije na 128 američkih dobara, sa akcentom na poljoprivredna dobra koja pogađaju američke farmere.
Nakon nekoliko rundi tenzija i povećavanja carina sa obe strane početkom decembra na samitu G20 dogovoreno je trenutno zaustavljanje novih carina, kao i smanjenje kineskih carina na američke automobile. Pregovori će se nastaviti naredne godine, naročito o temi intelektualnog vlasništva, ali za sada izgleda da je povratak slobodnoj trgovini nemoguć bez dubljih promena u trgovinskoj politici jedne ili druge države.
4. Pobeda Bolsonara u Brazilu
Foto: Fabio Rodrigues Pozzebom/Agência Brasil
Operacija “Perionica“ (Lava Jato) predstavlja jedan od najvećih skandala korupcije u istoriji Latinske Amerike, a kao posledica Luli da Silvi, bivšem predsedniku i jako voljenoj figuri u Brazilu, nije bilo dozvoljeno da učestvuje na predsedničkim izborima. Na krilima ovoga izabran je Žair Bolsonaro, član Socijalno liberalne partije, koji je poznat po svojim kontroverznim izjavama i stavovima.
Tokom samih izbora, slično kao u SAD tokom 2016. godine, atmosfera je bila duboko polarizovana između onih koji su ga optuživali da je autoritaran, seksista i rasista, dok su podržavaoci isticali njegovu spremnost da se svim sredstvima obračuna protiv kriminala, korupcije i neefikasne ekonomije.
5. Prvi sastanak predsednika SAD i Severne Koreje
Foto: Stephan
Nakon agresivne retorike predsednika Trampa poslednja stvar koju je bila očekivana jeste sastanak sa Kim Džong Unom na samitu u Singapuru. Sastanak je bio istorijski jer je ovo prvi susret predsednika SAD i Severne Koreje, a na kraju je potpisana zajednička deklaracija o denuklearizaciji Severne Koreje. Od tada nije napravljen značajan pomak, ali je naredni samit najavljen za početak 2019. godine.
Kim je takođe postao prvi severnokorejski predsednik koji je prekoračio granicu s Južnom Korejom, a u njegovim odnosima sa vlastima u Južnoj Koreji očigledna je želja za otvaranjem ka svetu, ali ostaje upitna motivacija za denuklearizaciju.
6. Protesti ,,Žutih prsluka“ u Francuskoj
Foto: Thomas Bresson
Protesti koji su nastali spontano na društvenim mrežama povodom porasta cene goriva usled ekoloških mera ubrzo su se preselili na ulice i suočili predsednika Makrona sa prvim ozbiljnim izazovom. Nekoliko građana je privedeno i povređeno tokom nereda na ulicama Pariza, a Makron je pod pritiskom protesta odlučio da suspenduje odluku o povećanju poreza na gorivo na 6 meseci, poveća minimalne zarade i pruži različite poreske olakšice za zaposlene i penzionere.
Iako su se protesti nastavili u značajno manjem broju, upitno je koliko će Makron uspeti da održi data obećanja s obzirom na EU smernice u oblasti fiskalne politike.
7. Ponovno uvođenje sankcija Iranu
Foto: iStock
Sporazum o denuklearizaciji Irana bio je jedan od poslednjih elemenata zaostavštine bivšeg predsednika Obame koji je Tramp preinačio. Uprkos protivljenju partnera iz Evrope, administracija SAD je početkom avgusta objavila da se povlači iz sporazuma sa Iranom i da su sankcije na trgovinu sa Iranom od novembra ponovo na snazi.
Zvaničnici iz Irana su izjavili da će nastaviti da poštuju dogovorene uslove, a zemlje potpisnice iz Evrope su takođe odlučile da ostanu deo sporazuma. Pored problema sa Iranom, sankcije mogu izazvati i burnu reakciju evropskih zemalja ukoliko kompanije iz Evrope zbog trgovine sa Iranom budu bile meta sankcija SAD .
Lista događaja koji bi mogli biti dodatno spomenuti je neiscrpna. Trovanje agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije u Londonu, protesti Palestinaca povodom premeštanja američke ambasade u Jerusalim, ugovor o miru između Eritreje i Etiopije i sve što je u vezi sa Bregzitom zaslužuje pažnju.
Međutim, postoji veliki broj pozitivnih svetskih trendova koje nećemo često videti u dnevnim vestima. Svetska zdravstvena organizacija je prezentovala novu vakcinu protiv kolere, a prvi put u istoriji više od polovine ljudi koji boluju od AIDS imaju medicinski tretman. Ozonska rupa iznad Antartika se smanjila na nivo iz 1988. godine, a na polju ravnopravnosti među polovima postoje pomaci čak i u Saudijskoj Arabiji.
Primetno je da se opšte prihvaćeni koncepti poput demokratije i slobodne trgovine dovode u pitanje i testiraju, ali postoje i značajni pomaci koje smo kao čovečanstvo ostvarili. Ova godina je ostavila mnogo pitanja i nerešenih situacija iza sebe, pa će lista sledeće godine sigurno sadržati nastavke nekih od gore pomenutih događaja.