Foto: G20 Argentina
Najavljeni dolazak predsednika Emanuela Makrona u Beograd odložen je, piše RTS, zbog unutrašnje situacije u Francuskoj. Kako se navodi, poseta nije otkazana, već će biti odložena za nekoliko nedelja.
Da li će Makronov dolazak u Beograd značiti veće prisustvo Francuske u Srbiji?
Od pokvarenjaka do brata – moguće sve veće vezivanje za Makrona
Najavljeno povlačenje Angele Merkel sa svih partijskih funkcija i najava da se više neće kandidovati za kancelarsku funkciju predstavlja novu okolnost za Srbiju. Dok će autoritet, politički manevarski prostor i politička snaga Angele Merkel u narednim godinama opadati, javiće se i veći prostor za uticaj Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u ovom regionu.
Iako je rejting Emanuela Makrona u njegovoj državi relativno nizak (nešto ispod 30%), jaka funkcija predsednika u francuskom političkom sistemu gotovo izvesno očuvaće Emanuela Makrona na funkciji do 2022, a u slučaju drugog mandata i do 2027.
Osim jačine funkcije, ne bi trebalo zanemariti da njegova stranka i manji saveznici njegove partije imaju superiornu većinu u parlamentu od blizu 400 od 577 poslanika. Takođe, sprovođenje nepopularnih reformi na početku mandata ostavlja mogućnost popravljanja rejtinga kada plodovi reformi potencijalno stignu krajem petogodišnjeg mandata ili kada se intenzivira javna potrošnja u poslednjim godinama mandata.
Iz ovog ugla gledano, vezivanje za Emanuela Makrona u ranoj fazi njegovog predsednikovanja predstavlja dobar politički potez ukoliko se kao političar zalažete za evropske integracije.
Ono što ne bi trebalo zanemariti je i nagla promena stavova prema Makronu od glavnih provladinih i ujedno najtiražnijih novina, poput Informera, od momenta najave povlačenja Angele Merkel.
Makron je u ovom listu prešao put od „pokvarenjaka koji želi da pravi kampove za migrante u Srbiji“, „čoveka koji zabada nož u leđa Srbiji, jer je protiv korekcije granica“ i „geja oženjenog babom“ do „brata po oružju“, nekoga ko će „Srbiji da pošalje mistral rakete na upotrebu“ i „nekoga ko želi da pomogne Srbiji, prihvati korekciju granica i nagovori Merkel da na to pristane“.
Odnosi Beograda i Prištine tema od značaja za francusku javost
Iako je Makronov dolazak u Beograd odložen zbog situacije u zemlji, tačnije masovnih višenedeljnih protesta, predsednik Vučić izjavio je da će do posete svakako doći – nekoliko nedelja kasnije.
Najavljena poseta će biti prva poseta francuskog predsednika Srbiji nakon posete Žaka Širaka 2001. godine. Iako je dolazak nove stranke „La République En Marche !” ( Republika u pokretu) na vlast u Francuskoj možda novost za ovu državu, u politici ka Zapadnom Balkanu ne bi trebalo očekivati veće promene. Kadrovska struktura viših ešalona francuskog ministarstva spoljnih poslova danas predstavlja neobičnu kombinaciju ljudi bliskih socijalistima i ljudi bliskih republikancima (bivši UMP) koji su se u povoljnom trenutku izborne kampanje priklonili Emanuelu Makronu.
Ono što je razlika u odnosu na prethodnu administraciju je nešto više pažnje koja će biti posvećena našem regionu, prvenstveno zbog pitanja normalizacije odnosa Beograda i Prištine, koje je jedno od retkih balkanskih tema koje u francuskom javnom mnjenju dobija prostor.
Jedino pitanje koje su francuski novinari postavili našem predsedniku prilikom posete svom francuskom kolegi u julu ove godine, ticalo se ubistva Olivera Ivanovića.
Za razliku od Fransoa Olanda, koji je od zemalja u okruženju za vreme svog petogodišnjeg mandata posetio nekoliko puta Grčku i jednom Rumuniju, od Makrona se može očekivati nešto veće prisustvo u regionu. Poseta Bugarskoj, a zatim i poseta Srbiji već u drugoj godini mandata, može značiti promenu.
Centralni fokus Francuske ostaće Centralna Afrika, Mediteran i Bliski Istok. Konačno rešavanje međudržavnih nesporazuma, politička stabilizacija i odsustvo jakog ruskog i kineskog uticaja predstavljaće dovoljni minimum za sadašnju francusku administraciju.
Političko prisustvo prati ekonomsko, a tu je Nemačka dominantna
Ekonomska saradnja predstavlja jedan od garanta malo izvesnog ozbiljnijeg povlačenja Nemačke iz regiona u korist Francuske, čak iako dođe do političke promene na kancelarskom mestu. Potencijalni dolazak pro biznis nastrojenog Fridriha Merca na čelo CDU-a ili ulazak liberalnog FDP u neku buduću vladu, učiniće to još manje izvesnim.
Francuska jeste važan ekonomski partner Srbije, ali nije ključni. Izvoz Srbije u Francusku predstavlja nešto ispod 3% srpskog izvoza, dok je izvoz u Nemačku čak blizu 13% izvoza. Slična je situacija i kada se pogleda uvoz (2,88% naspram 12,7%), prisustvo kompanija iz obe države, broja zaposlenih u kompanijama iz obe države i uticaja biznisa iz spomenutih država u Srbiji.
Nemačka svoju političku snagu ne crpi iz vojske, nuklearnog arsenala ili jake pozicije u međunarodnim organizacijama, poput Francuske, već iz sirove ekonomske snage 4. ekonomije sveta i prve ekonomije Evrope. Dok god je tako, teško je očekivati veće promene u političkom prisustvu koje prati ekonomsko prisustvo.
Šta se može očekivati od posete?
Poseta Makrona predstavljaće novost u odnosima Srbije i Francuske, koja se u prethodnim godinama svela na posetu bivšeg premijera Manuela Valsa, koja nije urodila plodom u realizaciji ciljeva nakon posete.
Ono što možemo očekivati kao glavne teme posete, biće pitanje odnosa Beograda i Prištine, naročito u svetlu najnovijih događaja vezanih za carine i potencijalno rešavanje pitanja korekcije granica.
Iako je teško očekivati neke značajne zaključke ove posete, ona jeste važan signal vezivanja Srbije za novog predsednika Francuske kao potencijalnog novog neformalnog lidera Evropske unije nakon kraja „Merkel ere“.