Da li EU može da reši pitanje Kosova? Komentari na dašanju posetu Johanesa Hana
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: Flickr, EEAS

Evropski komesar za proširenje Johanes Han stigao je danas u Beograd gde se sastao sa predsednikom Vučićem, nakon čega odlazi na sastanak sa premijerom Kosova Ramušem Haradinajem.

U pitanju je još jedna u nizu poseta zvaničnika EU koja je ovoga puta inicirana uvođenjem carina od strane vlade Kosova na proizvode iz Srbije.

Koliko je efektivna uloga EU u rešavanju pitanja Kosova? Da li su iscrpljeni svi evropski kapaciteti i da li postoji prostor za drugačiji modalitet pregovaranja u odnosu na dosadašnji, briselski format?

Razgovarali smo sa Borkom Stefanovićem, Sandom Rašković Ivić, Slobodanom Samardžićem i Draganom Popovićem.

 

Hanova poseta je pokušaj Brisela da vrati strane za pregovarački sto

Borko Stefanović, lider Levice Srbije, kaže za Talas da nema prevelika očekivanja od posete Johanesa Hana:

„Svakako da značaj može biti u tome da izvrši uticaj na Prištinu da ukinu carinu od 100%, sa te strane njihova uloga bi mogla biti pozitivna – ako EU uopšte ima uticaj na Prištinu.

Ne bih očekivao previše od konkretne posete, ona je više u sklopu svih tih nastojanja Brisela da vrati strane za pregovarački sto i da vrati čitavu situaciju na poziciju od pre mesec dana.“

Stefanović dodaje da glavnu reč u Prištini ima Vašington:

„Jasno je kakav je stav glavnog posrednika i glavne reči koja ima prevagu u Prištini, mislim na Vašington, oni su se se izjasnili protiv carina. Ja ovo sve vidim u sklopu pokušaja Evrope da smiri situaciju i vrati je u normalu – Priština mora da ukine carine, a onda da se kako tako nastave pregovori.“

Kada je reč o generalnoj ulozi EU u rešavanju pitanja Kosova, Stefanović ističe da mnogo veću ulogu igraju neformalni centri posredovanja i diplomatije:

„Svakako da je potrebno njihovo (EU) prisustvo u tom smislu. Uskoro idu izbori za Evropski parlament, sadašnja evropska administracija je u problemu i iščekivanju da li će uopšte zadržati svoje pozicije.

„Pregovarački proces je potpuno skliznuo sa briselskog stola, u neke kuloarske tokove, mnogo veću ulogu igraju neformalni centri posredovanja i diplomatije.“

„Pre svega Vašington i neki ljudi koji su bliski glavnim akterima, recimo francuskom predsedniku Makronu. Ovo je pokušaj Brisela da sebe sačuva kao posrednika u pregovorima Beograda i Prištine.“

Stefanović zaključuje da nije prevelik optimista po pitanju daljeg toka pregovora:

„Očigledno je da se razgovori između Vučića i Tačija nastavljaju bez obzira što je briselski format u krizi, i tu se ne razgovara ni o električnoj energiji, ni o drugim pitanjima o kojima bi formalno trebalo.

„Mislim da je ovo pitanje carina samo napravilo jedan veliki problem svima. Očekujem da Priština uskoro bude pristisnuta da povuče odluku jer bez toga nema izgleda da se nastavi sa pregovorima.“

 

Vraćanje pregovora u UN bi bilo celishodno

Potpredsednica Narodne stranke Sanda Rašković Ivić u izjavi za Talas ocenjuje da je „briselski proces mrtav“:

„EU ništa ne čini da ga oživi. Han dolazi prekasno i reda radi, umesto da efikasno pritisne Prištinu da skine takse za robu iz centralne Srbije. Želi da privoli Srbe da i dalje nastave briselske jalove pregovore.“

Ona dodaje i da ovi akteri na sceni deluju kao uigrani društvo koje „gura“ ka jednoj politici – politici razgraničenja.

„Sve treba resetovati i vratiti politiku na standarde, promeniti aktere pregovora, kao i seting u kom se odigravaju. Mislim da bi vraćanje pregovora o KiM u Ujedinjene Nacije bilo takođe celishodno“, zaključuje.

 

EU se u startu postavila kao strana u pregovorima, umesto kao posrednik

Govoreći o značaju posete Johanesa Hana, prof. dr Slobodan Samardžić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beograd, kaže za Talas da je njegova uloga da ubedi, pre svega Vučića, a onda i kosovske Albance, da se vrate u okvire briselsih pregovora, budući da se zastalo sa pregovorima u vezi sa pravno obavezujućim dokumentom.

Kada je reč o ulozi EU u rešavanju pitanja Kosova, Samardžić ocenjuje da ta uloga nije ostvarena:

„EU, otkad je dobila ulogu, praktično 2008. sa upućivanjem EULEX-a, tu ulogu nije izvršila. EULEX je prošle godine završio sa izvršnim mandatom i prešao na savetodavni, a vladavina prava na Kosovu je danas u još gorem stanju nego te 2008.“

„EU je pogrešila u tome što se od početka postavila kao strana u pregovorima, a ne kao posrednik, u punoj meri podržavajući albansku stranu.“

Ocenjuje da uloga EU u čitavom procesu „nije baš slavna“ budući da je očekivala da se jedna zemlja, Srbija, odrekne međunarodnog prava i samim tim odrekne dela svoje teritorije.

Kako kaže, ono što vidi na pomolu ne ide u prilog Srbiji:

„Meni izgleda da je na pomolu Vučićevo popuštanje i nastavak kretanja kako je i započeo ka potpisivanju priznanja Kosova.

A mislim da, formalno gledano, to još može da se prekine, ali čisto sumnjam da će on to uraditi.“

 

Koliko god da je kritikujemo, EU je najbolji mogući posrednik za obe strane

Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, u današnjoj poseti Johanesa Hana vidi pokušaj vršenja dodatnog pritiska da se situacija vrati u normalne tokove.

U izjavi za Talas, Popović objašnjava da je reč o pritisku na Kosovo da ukine carine, što ocenjuje kao ozbiljan izazov na ecropskom nivou, budući da predstavlja kršenje CEFTA-e:

„Ne mogu da prognoziram preveliki uspeh, ceo briselski dijalog je gumicom izbrisan zahvaljujući uticaju fatkora i iz SADa i iz EU.

Jako je teško da se vrati na stari kolosek postepenog sporazumevanja, rešavanja jednog po jednog pitanja.“

Popović dodaje da je paradoksalno, ali da je Evropska unija najbenevolentniji međunarodni posrednik za pitanje Kosova:

„Koliko god da je EU poslovično spora kada pokušava da reši neki ovako veliki problem i svi je kritikujemo, ja i dalje mislim da su oni najbenevolentnije rešenje, najbolje moguće i za Srbiju i za Kosovo kao međunarodni posrednik.”

“Nema potrebe govoriti o Rusiji, nezamislivo je da nam diktator rešava ovakve probleme, ali ja ne volim preterano ni uticaj američke administracije, bar ne aktuelne, jer se pokazalo da ona nema sluha i osetljivosti da sagleda kompleksnost ovakvih problema koji imaju dugogodišnju, vekovnu istoriju.“

Zaključuje da se, uprkos kritikama upućenim Evropskoj uniji, nada da će EU naći unutrašnju snagu da vrati ove pregovore u kolosek, da diktira i posreduje u postepenoj normalizaciji, ali i da svi treba da budemo spremni na to da će rešavanje pitanja Kosova potrajati.