Negiranjem genocida samo smo još dalje od EU – reakcije na rezoluciju Evropskog parlamenta o Srbiji
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: iStock

Evropski parlament (EP) usvojio je 29. novembra rezoluciju o Srbiji u kojoj se, između ostalog, našao amandman Igora Šoltesa u kojem se navodi da je priznavanje genocida u Srebrenici „fundamentalan korak na putu Srbije ka EU.“

Šoltes je poslanik Zelenih u Sloveniji i Izvestilac EP za Kosovo, a ovaj amandman dolazi kao reakcija na intervju premijerke Ane Brnabić za Dojče Vele u kojem ona negira genocid, nazivajući događaje u Srebrenici gnusnim ratnim zločinom.

 

Rezolucija EP je posledica izjave premijerke Ane Brnabić

Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) i izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo Srbija, kaže za Talas da je rezolucija Evropskog parlamenta u skladu sa onim što su unutrašnji propisi Srbije:

„S jedne strane, tu su međunarodne obaveze koje smo preuzeli, koje se odnose ne samo na odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, već i Međunarodnog suda pravde. Reč je, zaista, o osnovama vladavine prava.

S druge strane, podsetiću da je Srbija 2009. donela zakon kojim se sankcioniše negiranje ratnih zločina i njihova promocija.“

 

Foto: Medija centar Beograd

 

Antonijević ističe da je izjava premijerke Brnabić nešto što ne može da figurira u regionalnim odnosima i da se nada se da će postojati ograda od takvog stava.

„Kao što je slučaj i sa presudama domaćih sudova – ne možemo negirati činjenice koje su utvrđene.

Što se tiče same Rezolucije EP, nje ne bi bilo da nije bilo izjave premijerke Brnabić.“

Naš sagovornik zaključuje da treba posmatrati uzroke i posledice, budući da je Srbija okružena zemljama Evropske unije i da postoje vrednosti koje EU očekuje:

„Ne samo zbog Srbije koju želi za članicu, već i zbog sebe, da bi svojim građanima mogla da poruči koji su standardi i ispod čega se neće ići. Ako se prekrše osnovne vrednosti EU, čitav mirovni projekat pada u vodu.“

 

Srbija treba da izađe iz stanja stalnog poricanja

 

Foto: Medija centar Beograd

 

Suzana Grubješić, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS), u izjavi za Talas podseća na Deklaraciju Narodne skupštine iz 2010. godine:

„Narodna skupština Republike Srbije je 2010. godine donela Deklaraciju u kojoj se u uvodu poziva na presudu Međunarodnog suda pravde koji je zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kome Srbija nije učestvovala, ali nije ništa učinila da ga spreči.“

„Ova država i ovo društvo ne treba da definiše svoj odnos prema Srebrenici samo zato što se to od nas očekuje, već zato što treba da izađe iz stanja stalnog poricanja“, zaključuje.

 

Nema ulaska u EU bez priznanja Kosova i genocida u Srebrenici

Đorđe Vukadinović, narodni poslanik i glavni urednik Nove srpske političke misli (NSPM) ocenjuje za Talas da u ovom slučaju nije bitno da li je reč o rezoluciji EP, izjavi nekog od komesara ili evropskih lidera:

„Šta god da je u pitanju, potpuno je jasna poruka. Do bilo kakvog ozbiljnog približavanja ili ulaska Srbije u EU ne može da dođe bez direktnog priznavanja Kosova i eksplicitnog prihvatanja genocida u Srebrenici.

Svako ko misli da je ulazak u EU moguć bez ta dva uslova – živi u iluziji.“

Vukadinović dodaje da je Šoltesov amandman dodatno zakomplikovao poziciju i „takozvani evropski put Srbije“, ali da to nije bilo preveliko iznenađenje, te da je „evropski put Srbije jedna velika farsa i šarena laža – sa obe strane, kako u Briselu tako i u Beogradu, jedna mantra koja odgovara obema stranama da ponavljaju ali u nju ne veruju.“

 

Foto: Medija centar Beograd

 

„Na stranu to što ja mislim da su oba zahteva, priznanje Kosova i genocida u Srebrenici, nepravedna, daleko od toga da opravdavam stav Brisela – jednostavno, nemam dilemu, ni danas ni sutra, da se ovi zahtevi na jedan ili drugi način postavljaju pred Srbiju.“

Za kraj dodaje da ćemo tek videti da li će se nešto promeniti nakon dolazećih izbora za Evropski parlament, ali da nema prevelika očekivanja.

 

Negiranjem genocida se samo srozava ugled Srbije u svetu

Šoltesov amandman u Rezoluciji EP o Srbiji je direktna posledica negiranja genocida u Srebrenici od strane predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić.

Nepoštovanje odluka međunarodnih institucija koje priznajemo i sa kojima smo sarađivali može da ima samo negativne posledice po međunarodni ugled Srbije.

Negiranje realnosti i odnos prema žrtvama koji je pokazala premijerka Brnabić je vrlo brzo uzrokovalo reakciju međunarodne zajednice – podsećanje da, ukoliko želimo da nastavimo put ka EU, moramo da napustimo populistička dodvoravanja i poštujemo evropske vrednosti kojima, za sada, bar deklarativno težimo.

Srbija se ne kreće ka Evropskoj uniji zbog EU ili nekog drugog aktera – već zbog sebe i svojih građana. Koraci na ovom putu možda jesu teški i komplikovani, ali za cilj imaju bolju budućnost, a jedan od nužnih uslova za to je adekvatno suočavanje sa prošlošću.