Foto: Vikimedija, spaceman117
Vlada Srbije usvojila je Predlog zakona o budžetu za 2019. godinu.
Iako još uvek nije javno dostupan, neke stvari već sada možemo da zaključimo:
1. Penzije nikad veće, ali i dalje predmet političkih manipulacija
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da penzije nikada nisu bile veće nego sada i nego što će biti 2019. godine.
Penzije u Srbiji su zaista nikad veće – delimično zato i što su usled neodrživo visokih rashoda za ove namene bile smanjene merama fiskalne konsolidacije.
Postoji opravdana sumnja da je sama mera smanjenja (ili način na koje je smanjenje izvršeno) protivustavna, što bi moglo da dovede do porasta javnog duga – ako se ispostavi da taj novac mora da bude vraćen, moraćemo da se dodatno zadužujemo.
2. Najavljeno više kapitalnih investicija – to bi nas pomerilo ka vrhu liste bivših zemalja u tranziciji
Ako konsolidovani izdaci države za kapitalne investicije zaista budu bile 220 milijardi (1,85 milijardi evra) koliko je najavljeno, to će biti značajno povećanje sa prošlogodišnjih 133 milijarde (1,12 milijardi evra).
Ovime bi se kapitalna izdvajanja značajno povećala sa 3% BDP-a u 2017. na čak 4,6% u 2019, što bi nas po visini ovih izdvajanja odlepilo sa poda u grupi bivših zemalja u tranziciji i pomerilo ka vrhu.
Pod uslovom da se sve investicije i realizuju, imajući u vidu slabe administrativne kapacitete u javnoj upravi, ovo će imati i pozitivne posledice po ekonomski rast u kratkom roku ali bi i ohrabrilo privatne investicije usled otklanjanja infrastrukturnih uskih grla.
Loše stanje infrastrukture inače je jedno od čestih problema koje investitori navode, a kako su u poslednje dve decenije ulaganja bila niska, potrebno je da se visok nivo javnih investicija zadrži duži vremenski period.
3. Istorijska mera rasterećenja privrede – 516 dinara po zaposlenom
Ministar finansija Siniša Mali je u više navrata najavljivao „istorijsku meru rasterećenja privrede“ koja podrazumeva ukidanje doprinosa u slučaju nezaposlenosti koje plaća poslodavac u iznosu od 0.75%.
Kako to izgleda na konkretnom primeru?
Prosečna plata u Srbiji u avgustu iznosila je 49.770 neto što je u bruto iznosu 68.800 dinara.
Mesečni iznos ukinutih doprinosa na prosečnu zaradu je 516 dinara.
Na godišnjem nivou to je 6.192 dinara po zaposlenom.
Kada se prevede u konkretne iznose, vidimo da nikako nije reč o „istorijskoj“ meri već tek simboličnom smanjenju. Ovo je promena u dobrom pravcu, ali je neophodno da u mnogo većoj meri rasteretimo zarade.
Standardno se ne poštuju zakonski rokovi
Predlog Zakona o budžetu usvojen je 21.11, a prema Zakonu to je trebalo učiniti do 01.11, da bi Zakon o budžeti Skupština usvojila do 15.12.
Nastavlja se praksa nepoštovanja rokova za donošenje budžeta iz Zakona o budžetskom sistemu.
Ova loša praksa probijanja rokova traje već godinama i neophodno je sa njom prestati da bi se omogućila normalna parlamentarna procedura usvajanja najvažnijeg pojedinačnog akta u Skupštini – ako je to ikako moguće sa institucionalnom opstrukcijom koju sprovodi sama vlast sa besmislenim amandmanima.
Kada Predlog zakona o budžetu bude javno dostupan, moći ćemo detaljnije da govorimo o konkretnim stavkama. Za sada – naziru se pozitivne mere, ali kao i uvek postoji opravdana sumnja u njihovu realizaciju.