Sve o spornim privatizacijama na jednom mestu – novo istraživanje CINS-a “Istina o 24 slučaja”
Vreme čitanja: 4 minuta

Foto: CINS

Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) je, nakon višemesečnog istraživanja, 29. oktobra objavio „Istinu o 24 slučaja“ – dokumentaciju o čuvene 24 sporne privatizacije. Kako je navedeno na sajtu, samo polovina slučajeva može se označiti kao rešeno, dok je kod preostalih 12 i dalje u toku istraga ili suđenje.

Uskoro će, pored slučajeva i dokumentacije, na sajtu biti dostupni i intervjui i reportaže koji će dati dodatni uvid u svaku od spornih privatizacija.

Razgovarali smo sa Ivanom Jeremić, zamenicom urednika i Anđelom Milivojević, novinarkom CINS-a, o rezultatima istraživanja, izazovima i njihovim zaključcima.

 

Dokle god postoji sumnja – važno je baviti se ovim temama

Ivana Jeremić kaže za Talas da je veoma važno baviti se temama, koje god one bile, dok god postoji iole sumnje da je nešto ostalo nerasvetljeno ili je u realnosti stvorena iskrivljena slika da je problem rešen:

„Privatizacioni proces je bolna tačka u Srbiji, i sama reč privatizacija ima negativan prizvuk. Pored neznanja, tome upravo doprinose sporni slučajevi čije posledice danas osećamo zahvaljujući loše odrađenim privatizacijama ili drugim primerima korupcije.“

 

Ivana Jeremić, sagovornica na portalu Talas.rs

 

Ivana objašnjava da su ovih 24 slučaja samo ilustrativan primer funkcionisanja korupcije i dodaje da su na održanom panelu zapravo došli do broja od 59 nerazjašnjenih slučajeva.

Današnja vlast došla je do moći retorikom protiv navodne korupcije njenih prethodnika, kaže naša sagovornica, i dodaje da je važno da građani znaju šta je od svega toga ispunjeno:

Ako pogledate rezulate, te cifre su poražavajuće. Ne mislim da treba zahtevati određeni broj osuđujućih presuda, ali činjenica je da posledice tih slučajeva postoje, da 2/3 firmi danas ne postoji i da za to odgovornost mora da postoji.“

 

MUP navodno nema podatke o radnoj grupi koja je istraživala ove privatizacije

Kada je reč o samom istraživanju, Ivana kaže da su naišli na blokadu od strane nekih institucija – na primer Ministarstva unutrašnjih poslova od kojeg nisu dobili nijedan dokument koji pokazuje šta je radila radna grupa koja je istraživala ove privatizacije, uz odgovor da nemaju te podatke.

S druge strane, ističe da su se oslonili na pomoć Saveta za borbu protiv korupcije koji im je omogućio da dođu do velikog dela dokumentacije koje su institucije odbijale da dostave.

„Drugi izazov su izvori. Jako malo ljudi je spremno da priča o ovoj temi. Iako je prošlo toliko godina od kada je otvorena tema, malo ko je spreman da o tome priča, sem nekolicine radnika i akcionara koji i dalje pokušavaju da se izbore za neku pravdu“, objašnjava.

 

Dvanaest predmeta još uvek nema epilog

Anđela Milivojević u razgovoru za Talas kaže da je „jako bitno da dobijemo odgovore o ovim slučajevima od tužilaštava i sudova koji trenutno vode procese.“

Ona objašnjava da se, od 12 slučajeva koji još uvek nemaju epilog, 4 nalaze u fazi istrage, među kojima je i Sartid koji je prodat iz stečaja pre 15 godina.

Znanje i pouke koje državne institucije imaju iz 24 slučaja treba da posluže da se sistem sredi kako se ne bi ponovila 24 predmeta. Međutim, činjenica da je Savet posle ovih napisao još 35 izveštaja o sistemskoj korupciji zabrinjava.“

 

Anđela Milivojević, sagovornica na portalu Talas.rs

 

Anđela je moderirala raspravu na tribini na kojoj je predstavljeno CINS-ovo istraživanje i njen utisak je da je publika bila veoma zainteresovana za ovu temu koju su političari, kako kaže, nakon gašenja radne grupe MUP-a 2014. godine skrajnuli sa agende – a time su i mediji zaboravili da priča i dalje nije gotova.

„Drago mi je što su se građani zainteresovali i došli da slušaju tribinu i da i posle dva sata nije bilo dosta, pa su želeli još da pitaju, komentarišu“, zaključuje.

 

U Srbiji ne postoji sistemska borba protiv korupcije

Anđela Milivojević kao najveći utisak rezultata istraživanja izdvaja to što u Srbiji ne postoji sistemska borba protiv korupcije:

„Institucije nisu dovoljno jake i faktor “politička volja” je i dalje odlučujući kada treba da se procesuira i kazni korupcija.“

Dodaje da misli da je CINS ovom bazom napravio korak napred kada je reč o novinarstvu zasnovanom na podacima:

„Na desetine zahteva, stotine stranica dokumenata i sama analiza podataka po prvi put daju građanima mogućnost da se informišu o 24 slučaja na jednom mestu.

Kolege novinari uvek mogu u bazi da nađu podatak o nekom predmetu, pogledaju dokument i saznaju status.“

 

 

Pored javno dostupnih podataka o svakom od 24 slučaja, vrednost ovog istraživanja leži i u uvidu u sistem koji stoji iza njih.

Ivana Jeremić dodaje da smo daleko od toga da tema bude zaista rešena i iza nas:

„Kada sve stavite na jedno mesto, dokumenta, priče, izjave, vi tačno vidite da je to sistem, da postoji nit među svim tim slučajevima koliko god istovremeno bili različiti.

„Imate grupu istih ljudi koji koriste jedan šablon i na to nema reakcije.”

„Čitajući pojedine slučajeve dobićete mnoge odgovore o tome kako smo došli do ovoga gde smo danas, a rezultati procesuiranja su poražavajući“, zaključuje.

 

Čitava dokumentacija dostupna je na sajtu 24slucaja.cins.rs, a uskoro očekujemo i dodatne materijale u vezi sa spornim privatizacijama.