Foto: Wikimedia Commons, Stevan Kragujević
Juče je na RTS-u emitovana prva epizoda nove serije „Koreni“. Reč je o ekranizaciji istoimenog romana Dobrice Ćosića, književnika, akademika, prvog predsednika SRJ i dobitnika prve NIN-ove nagrade za roman godine 1954.
Glavne uloge tumače Žarko Laušević, Igor Đorđević, Sloboda Mićalović, Radovan Vujović, Dara Džokić i Nenad Jezdić, scenario je pisao Đorđe Milosavljević a režiser serije je Ivan Živković.
Kakva je istorijska, a kakva aktuelna vrednost Ćosićevih Korena? Da li se nova serija po nečemu razlikuje od dosadašnjih RTS-ovih produkcija?
Sagovornici Talasa dele svoje utiske o pilot epizodi i značaju Korena.
Književnost koja upućuje na nemoć da se Srbija modernizuje
Aris Movsesijan, sineast, započinje razgovor za Talas napomenom da je posle prve epizode teško ocenjivati celokupnu seriju:
„Odabir teme, teksta Dobrice Ćosića mi nikako nije blizak. Čini mi se da je to još jedan deo naše književnosti koji upućuje na nemoć da se društvo u Srbiji modernizuje, da se nešto preduzme. “Evo, sve je isto”, a nije isto niti je slično. Nekako uvek zaboravljamo faktor vremena, koje pokazuje paraboličnost a ne vraćanje u istu tačku. Kao neki greh nečinjenja.“
Movsesijan ističe da se produkcija u Srbiji uvek brani nedostatkom sredstava, te da je to slučaj i sa Korenima:
„Kamerna atmosfera, bez totala je već prepoznatljiv beg od savremenog prikazivanja radnje kod većine autora. Mada, ovde je to prilično vešto izvedeno.
Utisak mi je da je krajnje vreme da se barem neko pozabavi temama kojima se može komunicirati i sa Evropom i sa celim svetom. To je težak zadatak ali sam siguran da u našoj literaturi takve tekstove možemo pronaći.“
Dobar primer za to je Pekićevo “Besnilo”.
„Ubi nas preozbiljnost“, dodaje naš sagovornik i zaključuje da mu smeta nedostatak humora.
„Naše najbolje serije i filmovi su kao recept, kao najmanji zajednički sadržalac, imale tu prepoznatljivu autoironiju, smeh na račun naših karakteristika. Ubi nas preozbiljnost. Serije koje liče na freske po manastirima, bez osmeha i životnosti. One govore o nekom nebeskom svetu, a filmovi i serije moraju da govore o životu.“
Koreni su izraz patrijarhalne, zadružne Srbije – Latinka Perović
Istoričarka Latinka Perović kaže za Talas da su „Koreni“ zapravo početak Ćosićeve orijentacije u srpskoj književnosti i društvu – pa i u partiji.
„On se vraća tim patrijarhalnim vrednostima, vraća se srbijanskom selu koje je ratovalo i na kraju nalazi (to i kaže u jednom intervjuu) da je on skinuo taj površinski sloj sa istorije srpskog naroda. Da se ispod tog sloja nalaze njegovi Koreni, njegova vitalnost i on o tome počinje da piše.”
“To je ta patrijarhalna Srbija, zadružna, Srbija jedne partije – radikalske.“
Lično, ona smatra da su Koreni Ćosićeva najbolja knjiga, u književnom smislu, jer nije dovoljno nešto samo opisivati – „Ćosić se sa Korenima identifikuje i to nije nimalo slučajno“, objašnjava.
“On potiče sa sela, završio je poljoprivrednu školu. Njegov mentalni i intelektualni svet je ograničen – on ratuje keo gerilac na jugu Srbije.“
Foto: Medija centar Beograd
Nesumnjivo je da je, kao dobitnik NIN-ove nagrade, Ćosić ovim ostvarenjem ozbiljno zakoračio u srpsku književnost. No, kuda je taj korak krenuo?
„To je ta jedna patrijarhalna tradicija, da pojednostavljeno kažem – okrenuta je Istoku, okrenuta Rusiji, ali nije on to izmislio već se na to oslonio. To su, na kraju, te ideje Svetozara Markovića o neponavljanju zapadnoevropskog puta kapitalizma i liberalizma“, priča Latinka Perović.
Ćosić je ovom usmerenju ostao dosledan, a naša sagovornica veruje da je rehabilitacija uloge srpskog naroda, to jest seljaštva u ratu, dala snažan impuls prodoru srpskog nacionalizma tokom 70ih i 80ih godina prošlog veka:
„To se nastavilo i kroz „Vreme smrti“, taj odnos prema ulozi srpskog naroda u ratu. To je doprinelo postavljanju pitanja – šta su Srbi dobili a šta izgubili u Jugoslaviji? Dalo je impuls i okretanju leđa Jugoslaviji i stvaranju srpske države.“
Gospođa Perović zaključuje da je Ćosićeva literatura u sve većoj meri bivala ideologijom, ali da to nikako ne znači da danas nije vredna proučavanja, podsećanja i razgovora.
Iz Korena su iznikli svi naredni Ćosićevi romani
Književnik i akademik Matija Bećković opravdano nije odgledao pilot epizodu Korena, budući da je otvarao ovogodišnji Sajam knjiga.
Ipak, u razgovoru za Talas kaže da je radoznao da vidi kako će serija izgledati.
„To je po mnogima najznačajniji roman Dobrice Ćosića i iz tih Korena su izdanci svih njegovih kasnijih romana. Srbija nema takvu knjigu čiji su junaci sprovedeni i kroz sve kasnije njegove romane.“
Foto: Medija centar Beograd
Značaj ekranizacije Korena za 21. vek vidi u, kako kaže, podsećanju na to da je Srbija u prošlom veku stradala, „čini se više nego drugi“, pa bi vraćanje Korenima moglo biti jedan od načina da se Srbija vrati sebi.