Narodna skuoština je 26. oktobra 2018. usvojila Predlog izmena zakona o prevozu putnika.
Trenutno je na dnevnom redu Narodne skupštine Predlog izmena zakona o prevozu putnika koji je podigao na noge IT zajednicu u Srbiji.
Naime, reč je o izmenama Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju kojim se, kako se navodi u saopštenju kompanije Car:Go, „zabranjuje rad alternativnih prevoznika u saobraćaju, a samim tim i CarGo aplikacije kao inovativnog operatera.“
IT zajednica u Srbiji zabrinuta i jasno protiv izmena
Osam najvećih IT organizacija u Srbiji objavilo je zajedničko saopštenje u kojem se navodi da su zabrinuti zbog posledica zakonskih izmena koje zadržavaju „probleme koji su već dugi niz godina prisutni u obavljanju delatnosti prevoza putnika u Srbiji, umesto otvaranja tržišta u interesu korisnika usluga prevoza.“
Kako je navedeno u saopštenju, predložene izmene su protivne pravilima fer i slobodne tržišne utakmice, kao i delovima Programa Vlade Srbije koji se odnose na digitalizaciju.
Oglasila se u kompanija Car:Go u čijem saopštenju piše:
„Tim izmenama zabranjuje se rad alternativnih prevoznika u saobraćaju, a samim tim i CarGo aplikacije kao inovativnog operatera.
Ovim izmenama poslanici će, ukoliko ih usvoje, odlučiti da će po zakonu pravo da prevoze građane imati samo taksisti, ne kombi prevoz, niti limo servis. Ovim izmenama cenu prevoza diktiraće taksisti, a ne slobodno tržište.“
3 najveća problema predloženih izmena
Koje su konkretne izmene koje su uzrokovale snažne reakcije IT zajednice?
1. Za početak, ona koja zabranjuje naplaćivanje usluga preko aplikacija i ograničava ih na relikt prošlosti koji se zove taksimetar.
„41) taksi prevoz je javni prevoz koji se obavlja putničkim vozilom i za koji se naknada obračunava taksimetrom;“
Ova odredba ograničava taksi prevoz na naplaćivanje putem taksimetra i time onemogućava primenu inovativnih tehnologija koje transformišu svet.
To bi možda bilo manje skandalozno kada bi postojala opcija plaćanja putem aplikacije izvan kategorije „taksi prevoza“ – dakle, ako bi CarGo ili u budućnosti Uber mogli da posluju na srpskom tržištu kao limo prevoz ili neka druga vrsta privatnog prevoza.
Tako dolazimo do druge tačke:
2. Limo prevoz je u novim izmenama definisan kao javni prevoz:
„14a) limo servis je javni prevoz koji se obavlja putničkim vozilom koje je iznajmljeno sa uslugom vozača;”
Zašto bi limo servis bio javni prevoz? U čemu je problem ako neko želi da naruči vožnju na lokaciji po svom izboru, bez korišćenja žutih traka ili ostalih privilegija koje ima javni servis?
Izmene u kasnijem tekstu Zakona predviđaju i da preduzetnici mogu da pružaju usluge limo servisa ako imaju registrovanu pretežnu delatnost „taksi prevoz“ (Glava Va), a kao što smo videli, to podrazumeva naplaćivanje usluga via taksimetar.
Treća izmena kaže sledeće:
3. Izmena člana 93 nalaže da se u vozilu kojim se obavlja taksi prevoz mora nalaziti:
“4) cenovnik utvrđen odlukom jedinice lokalne samouprave;“
Ako smo i imali iluzije o principima slobodnog tržišta u Srbiji, ovde se one gase. Određivanje cenovnika od strane jedinice lokalne samouprave je klasičan primer utvrđivanja minimalne cene usluge kojom se krši načelo konkurencije.
Ovo pitanje je u Srbiji regulisano Zakonom o zaštiti konkurencije.
Kada sagledamo ove predložene izmene, uz već postojeći ograničen broj taksi vozila koja mogu da posluju na teritoriji lokalne samouprave, dolazimo do zaključka da novi Zakon onemogućava primenu tehnoloških inovacija i time sprečava tehnološki napredak Srbije.
Na to se osvrnuo i narodni poslanik Vladmir Đurić u svom izlaganju u Skupštini:
Kako kaže Đurić, tačno je da će po ovim izmenama Zakona inovatori moći da posluju – ali „bez svih svojih konkurentskih prednosti koje se stavljaju van zakona.“
Da li je taksistima zaista potrebna još veća zaštita?
Podsećamo da su taksisti već izuzetno zaštićena grupa, a posebno u glavnom gradu: postoji ograničen broj vozila koji sme da posluje na određenoj teritoriji, utvrđena je minimalna cena rusluge koja je iznad tržišne i taksisti zauzimaju najveći deo tržišta usluga prevoza.
Kako su aktuelne rasprave (kao i protest taksista u Beogradu aprila ove godine) u prvi plan stavljale CarGo kao konkurenta tradicionalnom taksi prevozu, pretpostavili bismo da su oni glavna „pretnja“ taksi kartelu – jer taksi prevoz zaista funkcioniše kao kartel.
Međutim, CarGo zauzima manje od 1% tržišta (podaci iz aprila), a štetne posledice ovih izmena su daleko veće: inovativne kompanije koje posluju širom sveta poput Ubera ili Lifta neće moći da dođu na srpsko tržište.
Zapravo, moći će – ali će morati da dobiju dozvolu lokalne samouprave, da posluju po utvrđenoj ceni i da zaborave na svoje tehnološke inovacije i uslugu naplaćuju pomoću taksimetra. Digitalizacija, dragi moji.