Foto: Flickr POMED
Džamal Kašogi, novinar saudijskog porekla, nalazi se u centru skandala koji je pod lupu stavio prirodu i granice savezništva SAD i Saudijske Arabije koja je za vreme vladavine predsednika Trampa i princa bin Salmana postala naročito intenzivna.
Ko je Džamal Kašogi?
Kašogi je kolumnista Vašington posta koji već godinu dana u vrsti samonametnutog egzila živi u SAD. Iako je u svojim kolumnama izrazito kritikovao politike novog princa Saudijske Arabije, on zasigurno ne bi mogao biti okarakterisan kao borac za revoluciju i ukidanje monarhije.
Kašogi je bio blizak sa članovima kraljevske porodice i saudjske elite, a savetovao je i saudijskog diplomatu Turki Al Faisala. Uvek je naglašavao da treba tumačiti njegove kritike kao nasiha– prijateljski savet onima koji vladaju, kao i da je saglasan sa većinom reformi u ekonomskoj i socijalnoj sferi koje Bin Salman sprovodi.
On je bio oštro protiv pritiska na disidente unutar saudijskog kraljevstva i učešća u jemenskom ratu.
Detalji njegovog nestanka
Kašogi je poslednji put viđen 2. oktobra na sigurnosnim kamerama pri ulasku u saudijski konzulat u Turskoj radi preuzimanja dokumenata koji potvrđuju njegov razvod, a nakon toga mu se gubi svaki trag.
Pre samog odlaska je svojoj verenici rekao da, ukoliko se ne vrati, ubrzo kontaktira turske vlasti. Turskim službenicima u ambasadi je na dan njegovog nestanka rečeno da odu kući što pre, a američke bezbednosne službe su, prema pisanju Vašington posta, pre njegovog nestanka presrele konverzaciju saudijskih zvaničnika o planu da otmu Kašogija.
Turski list Sabah je nakon toga izneo teoriju da je Kašogi ubijen unutar konzulata, a za to su optužili 15 lica koja su tog dana privatnim avionom doletela u Istanbul i vratila se ubrzo nazad u Rijad. Prema navodima lista, oni su sa sobom doneli i motornu testeru, ali to za sada nije potvrđeno.
Turski zvaničnici su za Vol strit žurnal izjavili da su nedavno podelili sa američkim i saudijskim vlastima audio snimak koji podržava teoriju da je Kašogi ubijen od strane saudijskih operativaca. I dalje je nejasno kako su turske vlasti došle do snimka.
Reakcija Saudijske Arabije
Princ Salman je prvobitno negirao sve navode o mogućoj otmici ili ubistvu novinara. Nakon pritiska međunarodne zajednice i medija on je pristao da otvori istragu o nestanku Kašogija i da dozvoli turskim vlastima pristup konzulatu. Međutim, pre njihovog dolaska saudijski zvaničnici i lica zadužena za čišćenje viđeni su kako napuštaju konzulat.
Prema nezvaničnim izveštajima pojedinih američkih medija, saudijske vlasti pripremaju izveštaj koji će potvrditi da je Kašogi umro u konzulatu nakon ispitivanja, pa je moguće da bi time princ Salman prebacio odgovornost za incident na nekog od zaposlenih u amabasadi.
Reakcija Sjedinjenih Američkih Država
Predsednik Tramp je 10. oktobra prvobitno izjavio da će SAD odgovoriti ozbiljnim kaznama ako se ispostavi da Saudijska Arabija stoji iza ubistva Kašogija. Ipak, on je dodao da ne želi da mogućom kaznom ugrozi američke poslove koji postoje zbog kupovine američkog oružja od strane Saudijske Arabije.
Tramp je nakon razgovora sa princom Salmanom izjavio da Saudijska Arabija negira svaku umešanost, kao i da su „nekontrolisane ubice“ mogući krivci za smrt Kašogija.
Dosta oštriju reakciju pokazali su američki sentori i kongresmeni. Republikanski senator Marko Rubio smatra da, iako je Saudijska Arabija partner u borbi protiv ISIS i Irana, ne treba okretati glavu od stvari koje oni čine jer to onemogućava SAD da se na duži rok bori za vladavinu ljudskih prava u čitavom svetu.
„Prodaja oružja je bitna jer može služiti kao sredstvo kojim uslovljavamo i utičemo na ponašanje vlasti u Saudijskoj Arabiji, ovo nije vreme za uobičajeni biznis“, rekao je Rubio 14. oktobra kao odgovor na izjavu predsednika Trampa da će se ekonomska saradnja verovatno nastaviti.
Saudijska državna televizija Al Arabija je na kritiku iz Vašingtona odgovorila pretnjama. Turki Aldarkil, saudijska medijska figura, izjavio je da će, ukoliko SAD uspostavi bilo koji vid sankcija Saudijskoj Arabiji, ekonomska katastrofa uzdrmati svet.
„Niko ne može isključiti opciju da bi cena nafte po barelu mogla da skoči na 100 dolara, 200 dolara ili duplo od toga. Možda bi čak cena mogla da se obračunava u nekoj drugoj valuti kao što je kineski juan“ upozorio je Aldarkili.
Unutrašnje promene u kraljevstvu
Nestanak Kašogija baca svetlo na prirodu vladavine princa Bin Salmana koga su mnogi zapadni mediji označavali kao reformatora i vizionara.
Pojava žena vozača i prvih filmskih projekcija neke su od promena u socijalnoj sferi. Ambiciozni projekti poput investicionog fonda Vizija 2030 imaju za cilj smanjenje zavisnosti budžeta Saudsijke Arabije od naftnih prihoda, diverzifikaciju ekonomije i veće učešće žena na tržištu rada.
Međutim, vremenom se stiče utisak da je svaka promena praćena korakom unazad.
Loujan al Hatloul, poznata aktivistkinja za ljudska prava, uhapšena je u Rijadu ove godine i od tada je njena sudbina nepoznata. Pored nje, uhapšeno je nekoliko drugih aktivistkinja za ženska prava.
Princ Salman je prošle godine zarobio u hotelu Ric Karlton preko 100 saudijskih prinčeva i zvaničnika u onom što je nazvao „borba protiv korupcije“.
U novembru prošle godine saudijske vlasti su dve nedelje držale zatvorenog Sada Haririja, premijera Libana, koji je pod pritiskom podneo ostavku na saudijskoj državnoj televiziji.
Poslednji konflikt Saudijska Arabija je imala sa Kanadom nakon tvita u kom se kritikuju saudijske vlasti zbog tretmana opozicije i disidenata.
Budućnost odnosa SAD i Saudijske Arabije
Saudijska Arabija je tokom niza godina zbog svoje geografske pozicije i naftnog bogatstva bila partner SAD-a u naporima stvaranja stabilnosti na Bliskom Istoku.
Tokom tih istih godina, brojne administracije odbijale su da glasno kritikuju zemlju koja je očigledno teokratska diktatura vladajuće porodice. Trenutni članovi Bele kuće se po tome ne razlikuju od svojih prethodnika.
Ono što ipak deluje drugačije jeste spremnost predsednika Trampa da ne osudi, a u nekim slučajevima i odbrani, svaki potez svojih saveznika.
On se i dalje nije izjasnio da li će povući svog predstavnika sa biznis konferencije u Rijadu što je do sada učinio veliki broj medijskih kuća i investicionih banki.
Majk Pompeo, američki državni sekretar, izjavio je nakon sastanka sa princom Salmanom da očekuje „kompletnu i transparentu istragu” na šta su se saudijske vlasti obavezale, ali nije želeo da daje prognoze budućih koraka.
Sve ovo ukazuje na malu mogućnost drastičnih akcija u slučaju da se potvrdi učešće vrha Saudijske Arabije u ubistvu Kašogija.
Slučaj Džamala Kašogija je dovoljno veliki da natera SAD da, nakon nekoliko decenija, preispitaju svoju moralnu poziciju.
Kao posledica ovoga, moguće je da će se istina o njegovom nestanku saznati i da će pravda biti zadovoljena. To bi svakako bilo više pravde nego što su dobile sve druge žrtve saudijskog režima koje nisu imale tu sreću da budu kolumnista Vašington posta.