Foto: Wikimedia Commons, spaceman117
Ministarstvo finansija najavilo je „istorijske mere za rasterećenje privrede“ koje se konkretno ogledaju u ukidanju doprinosa u slučaju nezaposlenosti koje plaća poslodavac u iznosu od 0.75%.
Ova mera je sve samo nije istorijska, ona je više nego simbolična. Da ministarstvo zaista želi da stvori istinski podstrek za privredu, da se domaća privreda rastereti previsokih nameta na rad i ostalih suvišnih propisa koji je guše, smanjenje nameta na rad bilo bi značajnije.
Najava ukidanja parafiskalnih nameta je ohrabrujuća i očekujemo da će biti sveobuhvatna kako bi zaista stvorila opipljive efekte.
Istorijsko rasterećenje od 510 dinara po zaposlenom
Kako bismo stvorili jasnu sliku, pogledajmo koliko je zapravo skromna ova predložena mera.
Prosečna plata u Srbiji u junu iznosila je 49.000 neto što je u bruto iznosu 68.000 dinara.
Mesečni iznos ukinutih doprinosa na prosečnu zaradu je 510 dinara.
Na godišnjem nivou to je 6.120 dinara po zaposlenom.
Nećemo osetiti prosperitet ozbiljnih primanja ukoliko ne ostvarimo ozbiljniji rast. Da bi došlo do održivog i stabilnog rasta, potrebno nam je više investicija, a investicije rastu ukoliko rastu ekonomske slobode.
U Srbiji je nivo ekonomskih sloboda veoma loš
U Srbiji je imovina manje sigurna nego imovina u Sijera Leoneu. Po relevantnim procenama, korupcija u Burkini Faso i Kini manja je nego korupcija u Srbiji.
Po novom indeksu ekonomskih sloboda koji objavljuje Frejzer institut iz Kanade, Srbija se nalazi na 84. od 162 mesta.
Srbija je posebno loše ocenjena u oblasti vladavine prava i to konkretno na polju nezavisnosti sudstva, nepristrasnosti u sudskom postupku, poštovanja imovinskih prava kao i izvršenja ugovora.
Veće investicije nažalost ne dolaze jer osim dodeljivanja sredstava poreskih obveznika, ozbiljnih podsticaja za dugoročnije poslovanje u Srbiji nema.
Ukidanje ovog doprinosa je dobra stvar, ali ona predstavlja kap u moru. Da bismo suštinski unapredili ambijent za poslovanje kako domaćih, tako i stranih kompanija koje bi morale da dolaze u što većem broju, reforme moramo da sprovedemo u velikom broju kritičnih oblasti.