Foto: iStock
Dok se o ekonomskim uspesima zemalja Baltika i Višegrada i pisalo u našim medijima, za to vreme je Rumunija nekako prošla neprimećeno. Međutim, u prethodne dve decenije, Rumunija je iskusila ekonomski razvoj koji se može porediti sa baltičkim i zemljama centralne Evrope.
Rumunija i dalje kaska za razvijenim zemljama EU – ali je počela da ih polako sustiže.
U Rumuniji nije došlo do nekog praska reformi i velikih promena u kraćem vremenskom periodu, kao u Poljskoj, Gruziji ili Estoniji, o kojima smo već pisali. Umesto toga, Rumunija je napredovala nešto sporije, ali konstantno u periodu tranzicije.
Rumunija je 2007. primljena u EU, zajedno sa Bugarskom, a ekonomske slobode su napredovale toliko da je tada njihov nivo dostigao nivo proseka zemalja starih članica EU.
Ekonomske slobode u Rumuniji; izvor: Fraser Institute
Bolji privredni ambijent znači više investicija
Nije sve bilo ružičasto, korupcija u zemlji i dalje je bila visoka, toliko da je Rumuniji u 2015. EU suspendovala pristup evropskim kohezionim fondovima.
Ali je stanje bilo znatno bolje nego što je to bilo ranije – inflacija je konačno stavljena pod kontrolu, mada, slično kao u Srbiji malo ko smatra nacionalnu valutu vrednom poverenja.
Kvalitet poslovne regulacije je znatno poboljšan tako da ona sada manje opterećuje poslovanje, a i vladavina prava je počela polako da jača.
Ekonomska sloboda po segmentima; izvor: Fraser Institute
Sve ovo je doprinelo povećanju investicija, kako domaćih, tako i stranih – pre krize, strane direktne investicije (SDI) su u nekim godinama dostizale čak i 9% BDP-a, da bi se potom njihov nivo značajno smanjio.
Međutim, investicije su i dalje visoke, za oko 5 procentnih poena više nego u starim članicama EU ili u Srbiji.
Udeo investicija u BDP-u; izvor: MMF
Da nije došlo do poboljšanja privrednog ambijenta, ne bi došlo do rasta investicija, naročito u sektoru domaćih malih i srednjih preduzeća. Usled toga je ekonomski rast u Rumuniji bio znatno brži nego, na primer, u Srbiji.
Iako je Rumunija po dohotku i dalje daleko iza starih članica EU, počela je da ih sustiže. Srbija je sa svojim lošim politikama ostala daleko iza Rumunije.
Dok je BDP po stanovniku 2000. u Rumuniji bio viši od našeg tek za oko 2.200 međunarodnih dolara, sada ta razlika iznosi čak 10.000.
Najveći napredak Rumunije u odnosu na Srbiju desio se nakon 2008, od kada srpski dohodak zapravo stagnira na nivou od 12.500, dok rumunski raste, sa 17.000 na 22.000.
BDP per capita u međunarodnim dolarima iz 2011; izvor: MMF
Šta je Rumunija radila nakon krize 2008?
I Rumunija je doživela oštru krizu 2008. i dublju recesiju nego Srbija. U početku je počela sa sličnim lekovima, kao što je deficitarno finansiranje visoke javne potrošnje da bi se stimulisala privreda.
Javni dug je porastao sa niskih 12% BDP-a 2008. na 40% BDP-a 2014. godine. Da bi se smanjio deficit, 2010. povećana je PDV stopa sa 19% na 24% i smanjene su plate zaposlenima u državnom sektoru, kao i penzije za 15%.
Tek nakon ovog smanjenja tekuće potrošnje došlo je do značajnijeg ekonomskog oporavka, pre svega usled rasta investicija i izvoza. Plate i penzije su nakon toga vraćene na stari nivo, a potom i značajno povećane zarad kupovine političke podrške na izborima.
Usled toga i dalje postoji relativno visok deficit (očekuje se da do kraja godine bude oko 2,8%) pa je i održivost povećanja upitna. Međutim, stopa PDV-a je smanjena, prvo na 20% u 2016, pa napokon i na početnih 19% u 2017.
Sa druge strane, kod nas nema ozbiljnih reformi niti povećanja ekonomskih sloboda, ni u oblasti poslovne regulacije, ni vladavine prava.
Javno tužilaštvo u Rumuniji radi svoj posao
Dok se kod nas javna tužiteljka Zagorka Dolovac u visokim slučajevima korupcije i uzurpacije vlasti pravila mrtva, u Rumuniji je Laura Keveši hapsila i dovodila do osuđujućih sudskih presuda narodne poslanike, gradonačelnike, bivše ministre pa čak i bivše premijere.
Stoga možda i ne treba da se čudimo brzom napretku Rumunije. Dok smo se ranije pitali kada ćemo da stignemo Mađarsku, u međuvremenu se kao realnije postavilo pitanje da li možemo da stignemo Rumuniju.