Šutanovac i Lunić za Talas: Saopštenje Vojske nije upućeno građanima već spoljnom faktoru

Glavni urednik

Vreme čitanja: 6 minuta

Foto: iStock 

Tokom konferencije Atlantskog saveta u Srbiji prošle nedelje, ponovo smo mogli da čujemo da Srbija, iako vojno neutralna, zadržava visok nivo saradnje sa NATO savezom.

Kako NATO zvanično navodi, odnosi sa Srbijom posebno se razvijaju na polju bezbednosne saradnje, reforme odbrambenih i bezbednosnih snaga kao i naučne saradnje povezane sa bezbednošću.

Ovom prilikom razgovarali smo sa Draganom Šormazom, šefom delegacije Srbije pri parlamentarnoj skupštini NATO i sa Vukom Vuksanovićem, doktorandom iz međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE).

 

Od upravljanja posledicama prirodnih nezgoda do istraživanja proizvodnje biogoriva

Šormaz smatra da Srbija već sada ima značajnu korist od saradnje sa NATO-om kroz program Partnerstvo za mir:

 

Dragan Šormaz, sagovornik na portalu Talas.rs

 

”Dostižemo visoke standarde u svim rodovima naše vojske. Imamo saradnju čak i u oblasti nauke i obrazovanja. Sigurno je da je članstvo skoro svih naših komšija dovelo do većeg poverenja, stabilnosti i mira u celom regionu.”

 

Prošlog meseca Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije potpisalo je Memorandum o organizovanju terenske vežbe ”Srbija 2018 sa Evro-atlantskim koordinacionim centrom za odgovor na prirodne nepogode (EADRCC).

Ova međunarodna vežba baviće se upravljanjem posledica vanrednih situacija i biće organizovana od 8. do 11. oktobra u Mladenovcu i Aranđelovcu. Oko 1.200 učesnika iz 29 zemalja učestovaće u jačanju kapaciteta za odbranu i saniranje posledica prirodnih nepogoda.

Što se tiče nauke i obrazovanja, NATO podržava projekat za razvoj komercijalne proizvodnje biogoriva iz algi u kojem učestvuje osmoro naučnih istraživača sa Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu.

Procenjuje se da bi uspešno izvođenje ovog projekta moglo da dovede do pojeftinjenja cene goriva za 20% u narednih pet godina.

 

NATO vojna vežba na poziv Srbije

Kada se u javnosti prvi put spomenulo organizovanje velike međunarodne vojne vežbe Regex 2018, odmah su se otvorila i pitanja da li sada NATO organizuje vojne vežbe po Srbiji iako smo vojno neutralni.

Program Regex 2018 (skraćeno od Regionalna vežba) do sada je podrazumevao seriju tematskih događaja uglavnom u formi predavanja i radionica koje su priprema za finalnu vojnu vežbu. Ovaj program namenjen je partnerima NATO saveza koji, zavisno od svojih potreba i posebnosti, na svoj zahtev dobijaju prilagođen program obuke.

Srbija je u 2017. pozvala NATO da program održi i kod nas. Sličan program pre toga, između ostalih, bio je organizovan za Bosnu i Hercegovinu (Regex 16) kao i za Jordan (Regex 17).

Sedma i završna radionica pre izvođenja finalne vojne vežbe biće održana između 8. i 19. oktobra.  

Kako navodi NATO kancelarija za vezu sa Srbijom, ”REGEX inicijativa podržava NATO ciljeve upoznajući partnere saveza sa svojim procedurama izgrađujući pri tom poverenje i razumevanje o boljoj regionalnoj saradnji i unapređenju interoperabilnosti.”

 

Da li je onda vreme za članstvo u NATO?

Vuksanović smatra da bi sa članstvom bio otklonjen svaki preostali deo nepoverenja prema Beogradu koji postoji u zapadnim prestonicama:

 

Vuk Vuksanović, sagovornik na portalu Talas.rs

 

”U odnosima sa Vašingtonom mogli bi da se otvore novi kanali komunikacije.”

 

Dragan Šormaz procenjuje da trenutno nije vreme za otvaranje rasprave o eventualnom članstvu:

”Mišljenja sam da je, dok ne rešimo problem koji imamo sa Prištinom, iluzorno i razmišljati o eventualnom članstvu u NATO-u.“

 

“Oni sigurno neće razmatrati tako nešto jer ne žele u svom članstvu državu koja bi im unela problem nerešenih granica.”

 

“Siguran sam, takođe, da je to sve više i stav EU, upravo zbog slučaja sa Kiprom. Kipar nije član NATO, jeste član EU, a ima problem sopstvenog suvereniteta na delu teritorije koje smatra svojim. Nama je dakle rešenje odnosa između Beograda i Prištine prioritet“, zaključuje Šormaz.

 

Da li bismo ugrozili odnose sa Rusijom i Kinom?

”Ukoliko bi ušla u NATO, Srbija bi morala da odustane od politike balansiranja između Rusije i Zapada koju je vodila u poslednjih deset godina. Rusija ne bi gledala blagonaklono na članstvo u NATO-u“, kaže za Talas Vuk Vuksanović.

Vredi napomenuti da, za razliku od Ukrajine, članstvo balkanskih zemalja u NATO-u ne predstavlja bezbednosni rizik za Rusiju. Rusija se na osnovu političkog principa protivi članstvu balkanskih zemalja u Alijansi.

Kina, kao drugi nezapadni centar moći sa kojim je Srbija produbljivala veze poslednjih godina, prvobitno bi gledala sa skepsom na članstvo u NATO-u, ali to ne bi potrajalo. Kao što pokazuje primer Grčke, članstvo u NATO-u i EU ne predstavlja nepremostivu prepreku za kineska ulaganja i jače veze.

 

Srbija okružena NATO komšijama

U nedelju 30. septembra Makedonci će odlučivati da li će postati 30. članica NATO saveza. Pisali smo o tome da li bi i kako to moglo da utiče na odnose Srbije i Kosova. U krajnje hipotetičkom slučaju članstva Srbije, Vuksanović smatra da bi došlo do ozbiljnog popuštanja napetosti u regionu. ”Postojala bi bezbednosna garancija u vidu člana 5. Severnoatlantskog pakta čime bi se eliminisao dobar deo bezbednosnih anksioznosti.”

 

”Međutim, ovo je sve hipotetički scenario jer je nezamislivo da Srbija u skorije vreme uđe u NATO zbog protivljenja javnog mnjenja. Umesto toga Srbija će se naći u situaciji da je članica NATO-a u svemu osim u pravno-formalnom smislu.”

 

„Sa članstvom Crne Gore i budućim članstvom Makedonije, geografska zaokruženost Srbije od strane članica NATO-a biće još jača. Vojska Srbije biće uređena po standardima NATO-a i većina vojnih vežbi biće sprovedene sa članicama saveza. Na snazi je Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP) koji je najviši stepen partnerstva sa zemljom koja nije članica Alijanse.“

 

Obuka u Nišu za vojnike iz Iraka kao podrška borbi protiv terorizma

Ilustrativan primer produktivne saradnje od koje više strana ima koristi jeste i obuka vojno-medicinskog osoblja Iraka koja se pod podrškom NATO tokom tri nedelje odvijala u Nišu u decembru 2017.

Cilj programa bio je unapređenje znanja i veština iračkih odbrambenih snaga usmerenih na medicinski tretman i evakuaciju ranjenika u teškim okolnostima.

 

 

Najbolji mogući odnosi sa SAD važniji od članstva u NATO

Dobra saradnja sa NATO-om sa ili bez članstva jeste svakako dobra osnova da Srbija dalje unapredi odnose sa Zapadom.

Dragan Šormaz smatra da su odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama veći prioritet od mogućeg članstva u NATO-u:

”U toku razgovora sa Prištinom moramo da iskoristimo priliku i da popravimo odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, da ih resetujemo, vratimo na pozicije koje smo nekada imali u odnosima. Mišljenja sam da je to važnije od članstva u NATO-u, pa čak i od članstva u EU.

Srbija mora ponovo da postane kredibilan, predvidljiv i lojalan saveznik SAD-a. To bi doprinelo boljoj poziciji kako u svetu, tako i u regionu mnogo više nego samo članstvo Srbije u NATO-u.”

 

Foto: iStock

 

Vuksanović smatra da bi ”Srbija morala da nauči da odmerava stavove evropskih zemalja i SAD-a koji uprkos savezništvu znaju da se razlikuju u pojedinačnim kriznim situacijama.

U toku je debata o dugoročnoj budućnosti NATO-a u trenutku dok je Tramp u Beloj kući i kada se spekuliše da li će zbog uspona Kine u jednom trenutku u budućnosti SAD morati da prepuste Evropi odgovornost za sopstvenu bezbednost. Srbija će sa strane osmatrati i procenjivati, ali je izvesno da će uprkos odsustvu članstva Srbija morati da ima veoma precizno definisano partnerstvo sa Alijansom lišeno emocija.”

 

Nedostaje nam glavna privilegija dobrih odnosa sa NATO-om

Srbija ima najviši oblik saradnje koji može da ima jedna država nečlanica saveza. Imamo mnoge privilegije i koristi od te saradnje.

Postavlja se pitanje –  zašto je prihvatljivo da tako intenzivno sarađujemo i oblikujemo vojsku po NATO standardima, ali nije prihvatljivo da pored te saradnje dobijemo i odbrambene garancije da će nas u slučaju nekog napada na nas braniti članice tog saveza koje bi bile u ugovornoj obavezi da to rade?

Odgovor se izgleda ne nalazi u 2018. Nego još uvek u 1999. godini.

Članstvo u NATO-u može biti veoma značajan makro faktor odbrambene i političke stabilnosti kao važan preduslov za ekonomsku stabilnost, o čemu smo pisali prošle nedelje.

Moramo da budemo svesni da funkcionalna, odnosno stvarna a ne samo deklarativna vojna neutralnost Srbije košta. Još uvek nismo sigurni ne samo koliko bi ta funkcionalnost koštala, već ni da li ćemo i kada uvoditi obavezno služenje vojnog roka kao podršku profesionalnoj vojsci, kao ni mnoge druge srodne stvari.

Postoje i teorije koje kažu da je dobro da svi oko nas uđu u NATO, pa da onda mi možemo bezbednosno da se šlepujemo bez plaćene nadoknade – da uživamo privilegije za koje su drugi platili. Ozbiljnost rasprave o svim ovim temama u javnosti Srbije nažalost i dalje je otprilike na nivou ozbiljnosti ovakvih teorija.