Foto: iStock
Večernje novosti objavile su danas tekst pod nazivom „Stručnjaci upozoravaju: Prednjačimo po broju abortusa među devojčicama“ u kojem se problematizuje broj abortusa izvršenih u Srbiji.
Na stranu činjenica da u tekstu apsolutno ne postoje podaci o broju abortusa među maloletnicama – kako u Srbiji, tako ni u svetu.
Autorka teksta poziva se na „najnovije podatke Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut“ prema kojima je u prošloj godini urađeno nešto više od 10.000 namernih prekida trudnoće. Međutim, u tekstu se navodi i da je procena Instituta Batut da je taj broj zapravo tri puta veći jer privatne ustanove ne moraju da prijavljuju abortuse.
Ako prihvatimo njihove procene, dolazimo do brojke od oko 30.000 abortusa godišnje. To, međutim, nije broj koji smo imali priliku da čujemo u medijima i od zvaničnika.
U nastavku su moji favoriti u procenama:
1. RTS: 50 do 150 hiljada
U tekstu objavljenom na sajtu RTS-a iz 2017. godine, pojavljuje se raspon od 50 do 100 hiljada abortusa godišnje, uz naslov „Alarmantno velik broj abortusa u Srbiji.“ Izvor za ovako visoku brojku nije naveden, već se RTS poziva na „nezvaničnu statistiku“ kao i na „mnoge stručnjake.“
Jedna od njih je i ginekološkinja prof. dr Mima Fazlagić koja se takođe ne poziva na relevantan izvor već za RTS izjavljuje: „Kaže se da na svaku rođenu bebu dolazi tri pobačaja“ – to bi značilo da je u 2016. izvršeno negde oko 195.000 abortusa.
I, ne kaže se, nego kaže Slavica Đukić Dejanović, ministarka za populacionu politiku.
2. Slavica Đukić Dejanović: 195 hiljada abortusa
Foto: Medija centar Beograd
Dr Fazlagić nije prva koje je iznela podatak da na svako rođeno dete imamo tri abortusa – to isto je izjavila Slavica Đukić Dejanović u decembru 2016. godine, kada se njenom tvrdnjom pozabavio Istinomer.
Prema podacima Instituta Batut, u 2016. godini rođeno je oko 65.000 beba, što bi značilo da je te godine izvršeno 195.000 abortusa. Kako se došlo do te brojke od zvaničnih 10.000 – ostaje nejasno.
3. Tanjug: 250 hiljada abortusa
Najambicioznija procena dolazi od Tanjuga, iako iz formulacije vesti nije jasno da li su do broja došli sami ili zahvaljujući ministarki Đukić Dejanović.
Naime, kada je ministarka u julu ove godine pokušala da okrivi žene koje odluče da abortiraju za demografski pad, Tanjug je objavio da se „u Srbiji godišnje obavi oko 250.000 abortusa iako se prijavi 10 puta manje.“ U nastavku teksta su izjave ministarke, ali joj ove procene nisu direktno pripisane.
Dakle, niti postoji osnov za procenu od 250.000 abortusa, niti se godišnje prijavi 10 puta manje od toga što bi bilo 25.000 (već nešto znad 10.000).
Fabrikovanjem brojki, odgovornost se prebacuje na žene
Paušalne procene zasnovane na nezvaničnim statistikama i nečemu što „se kaže“ ne bi trebalo uzimati za ozbiljno, ali je pitanje koliki je njihov percipirani kredibilitet kada dolaze od jedne ministarke ili doktorke na kanalima javnog servisa.
Međutim, opasnije od neosnovanih procena jeste ono što se tim brojevima radi, a ministarka je prošlog puta odlučila da ih iskoristi kako bi prenela odgovornost za negativan demografski trend na žene koje odluče da prekinu trudnoću.
Ističući da je abortus nacionalno a ne političko pitanje, dovela je u pitanje pravo žena da samostalno odlučuju o sopstvenom telu. I ne samo to, povezujući abortus sa brojem stanovnika, zanemarila je objektivne kriterijume koji utiču na iseljavanje (poput loših ekonomskih uslova) i u prvi plan stavila žene koje odluče da abortiraju.
Niti je abortus jednostavno pitanje, niti je uloga ministarstava da se bave telima žena, te bi bilo poželjno da političari i mediji prestanu da plasiraju u javnost paušalne procene koje nisu zasnovane na pouzdanim podacima.