Tri filma koja treba da pogledate ako želite da razumete Svetsku ekonomsku krizu
Vreme čitanja: 3 minuta

Preuzeto sa sajta FEEAutor: Džon Eliot

Foto: iStock

Pre deset godina, investiciona banka Lehman Brothers je bankrotirala i time označila početak svetske ekonomske krize i recesije. Izgubljeno je bar 5 miliona radnih mesta, a nezaposlenost u SAD-u skočila je sa 5 na 10,5% za samo nekoliko meseci.

Američka berza izgubila je 7.400 milijardi dolara, dok je tržište nekretnina ostalo bez 3.400 milijardi.

U proseku, jedno američko domaćinstvo izgubilo je 30.000 dolara. Ljudi nisu ostajali samo bez posla već i bez krova nad glavom – njih 5.5 miliona izgubilo je kuće i stanove.

Pored ličnih gubitaka, američki poreski obveznici platili su 4.000 milijardi dolara za spasavanje velikih banaka od bankrota (bailout).

Od 2008. na ovamo, napisano je pregršt knjiga o uzrocima i posledicama krize. Ali ako želite kratak pregled, dovoljno je da pogledate ova tri filma:

 

1. Opklada veka – The Big Short (2015)

 

Prvi na listi je “Opklada veka” iz 2015. Film je snimljen kao dokumentarna drama na osnovu istoimene knjige Majkla Luisa. Priča prati nekoliko investitora koji su shvatili da banke prodaju visokorizične hartije od vrednosti.

Radnja se više puta zaustavlja kako bi naratori objasnili gledaocima o čemu se u tom trenutku radi. Film odlično ukazuje na neznanje investicionih bankara koji su odbijali da poveruju da se sprema finansijski cunami koji su sami stvarali.

 

2. Poziv upozorenja – Margin Call (2011)

 

Drugi film je “Poziv upozorenja” iz 2011. Drama prati 24 sata u životu fiktivne banke kada mlađi analitičar otkrije da je kompanija na ivici nesolventnosti (nemogućnosti da otplati dugoročne obaveze).

Vrednost ovog filma je u tome što ne pretenduje da detaljno objasni finansijske izazove 2008. godine. Umesto toga, nudi širu sliku, dok “Opklada veka” obrađuje upravo detalje.

Kroz lik Vila Emersona, najboljeg prodavca u kompaniji, “Poziv upozorenja” nas upoznaje sa kulturom investicionog bankarstva koja nije toliko lepa koliko se spolja čini.

Kada detaljno objašnjava na šta je potrošio svoju platu od 2,5 miliona dolara – na hipoteku, Mercedes, odeću, fond za crne dane – kolege ga pitaju gde je 75.000 dolara koje je izostavio. Njegov odgovor? „Alkohol i prostitutke.“

 

3. Po cenu života – Hell or High Water (2016)

 

Način na koji je Emerson potrošio tih 75.000 dolara je dobar uvod u sledeći film – “Po cenu života” iz 2016. godine.

Priča počinje kada se dva brata, Tobi i Taner Hauard, suočavaju sa oduzimanjem kuće njihove pokojne majke usled neplaćene hipoteke.

Kako je njihova majka umirala od raka, lekove je plaćala putem nečega što se zove obrnuta hipoteka (reverse mortgage).

U pitanju je vrsta kredita gde vlasnici nekretnina stariji od 62 godine dobijaju sredstva od banke koja ne otplaćuju sve dok se ne isele iz nekretnine ili čak do smrti. U praksi se nakon ovih događaja nekretnina prodaje da bi se namirila potraživanja banke.

Uvereni da je lokalna banka pokrala njihovu majku, braća odlučuju da opljačkaju ogranke iste e banke kako bi skupili 45.000 dolara i otplatili hipoteku.

Džef Bridžis igra iskusnog teksaškog rendžera koji kreće u poteru za pljačkašima i usput igra naratora – komentariše socijalne i ekonomske aspekte cele priče.

Film oslikava posledice finansijske krize 2008. po američku srednju klasu. Kao što u prethodnom filmu Vil Emerson više nema novca za „alkohol i prostitutke“, tako i ovde vidimo da milioni Amerikanaca više nisu imali dovoljno novca da zadrže svoje kuće.

 

Tramp kao posledica svetske ekonomske krize

 

Neki analitičari tvrde da se SAD još uvek nisu oporavile od ekonomske krize.

Dugotrajna recesija i spor ekonomski rast odigrali su ulogu u izboru Donalda Trampa za predsednika.

Ovi filmovi nude koristan uvid i podsećaju nas šta se desilo, zašto se desilo i zašto možda još uvek nije gotovo.