Foto: iStock
Jedna od najčešćih zamerki privatnom sektoru (i kapitalizmu) koji možemo da čujemo jeste da je surov i nehuman. Socijalna prava i blagostanje u javnom diskursu implicitno podrazumevaju veliku ulogu države jer „ko bi nas štitio, neće valjda nemoralni privatnici koji samo jure profit.“
U zemlji kao što je Srbija sa snažnim socijalističkim nasleđem, loše sprovedenim privatizacijama i sveprožimajućom korupcijom, sasvim je očekivano da većina ljudi gaji skepsu prema privatnom sektoru.
Zaboravljamo, međutim, da su i privatne firme i državne institucije satkane od ljudi koji funkcionišu na osnovu podsticaja i ciljeva koji postoje u odnosnim sistemima.
Dobar primer dolazi iz dve privatne kompanije u Srbiji: naime, Nordeus i Direct Media odlučili su da, uprkos novom Zakonu o finansijskoj podršci porodicama sa decom, nastave da isplaćuju trudnicama i porodiljama plate iznad propisanog maksimuma.
Branko Milutinović iz Nordeusa ovu odluku saopštio je na Tviteru:
Sjajan tekst @ZojaKu o stubovima svakog uspešnog društva – majkama sa karijerom. “Sprečavanje zloupotreba” kažnjavanjem najboljeg što imamo je pogrešan pristup. @Nordeus će nastaviti da plaća punu platu (značajno veću od 3 prosečne) svim mamama.https://t.co/WOt0nUb6oo
— Branko Milutinović (@BrankoMM) August 7, 2018
Direktorka ljudskih resursa u Direct Media, Ivana Mihajlović, izjavila je za Blic da njihova kompanija želi da pruži dobar primer drugim poslodavcima i da motiviše zaposlene da budu uspešne na oba polja.
Naime, novi Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom koji je stupio na snagu u julu ove godine propisuje smanjivanje mesečne naknade za trudničko ili porodiljsko odsustvo.
Za razliku od dosadašnjih 5 prosečnih plata, po novom Zakonu njima će se isplaćivati maksimalni iznos od 3 prosečne plate.
Pored iznosa, kako piše portal Bebac, problem je i u obračunu:
„Sve trudnice koje otvore trudničko bolovanje makar na dva dana, a prethodno nisu radile vezanih 18 meseci dobiće znatno umanjene naknade za porodiljsko bolovanje jer se obračun računa samo za mesece pre otvaranja bolovanja.
To znači da ako otvorite bolovanje na dva dana u trećem mesecu trudnoće, ni svih šest meseci nakon toga neće ulaziti u obračun“, zaključuju na ovom portalu.
Najveće posledice osetiće žene sa visokim primanjima – kakvu poruku šaljemo ženama koje rade?
Najveću razliku u primanjima tokom trudničkog ili porodiljskog odsustva osetiće žene koje imaju visoke plate jer će tokom odsustva umesto plate od npr. 2.500 evra primati maksimalno 3 prosečne plate što trenutno iznosi negde oko 1.200 evra.
Žene sa ovako visokim platama su nažalost u manjini, ali je važno postaviti pitanje kakvu poruku šaljemo onima koje se posvećuju karijeri – nemojte da imate decu jer će vam primanja u finansijski zahtevnom periodu biti značajno umanjena?
Ironija je u tome što su upravo uspešne poslovne žene prve na udaru kritika kada se govori o „nespremnosti žena da rađaju“ i kada se iste okrivljuju za pad nataliteta.
Kako Zoja Kukić iz Startita ističe u autorskom tekstu za Blic, poseban teret je na ženama u IT sektoru – nema ih mnogo, tek 10% programerki, ali je zbog prirode posla izostajanje samo po sebi izazovno jer se tehnologija brzo razvija i menja, tako da nove finansijske mere dodatno destimulišu žene da uđu u ovaj sektor.
Ministar Zoran Đorđević je povodom ovih prigovora izjavio da je zakon morao biti promenjen zato što je bilo drastičnih zloupotreba – poslodavci su u dogovoru sa trudnicama “nagomilavali” zarade koje nisu bile realne.
Uspešne žene, dakle, trpe finansijske gubitke zbog toga što su odlučile da rode dete, a žive u sistemu koji se ne prilagođava najboljima, već fokusira na zloupotrebe.
Naravno, ovaj Zakon uvodi i neke pozitivne promene – sada je u sistem naknade za trudničko ili porodiljsko odsustvo uključen veći broj žena:
“(…) majke koje samostalno obavljaju delatnost, one koje su angažovane po osnovu različitih ugovora (autorskog, o delu, itd), poljoprivredni osiguranici, pa čak i nezaposlene u određenim uslovima”, piše Zoja u pomenutom tekstu.
Ipak, pitanje je koliko je uključivanje većeg broja majki u sistem naknade značajno kada su sume koje se isplaćuju umanjene.
Nordeus i Direct Media razumeju vrednost zaposlenih
Ne tvrdim da je privatni sektor sam po sebi human, iako verujem da su ove dve kompanije postavile odličan primer drugim poslodavcima.
Ne, ovaj ili onaj sektor ne može da bude manje ili više human, može samo da ima bolje podsticaje i da bude racionalniji. Privatne firme opstaju zahvaljujući efikasnosti i uvećavanju profita, za razliku od državnih koje se vrlo često oslanjaju na subvencije i političke privilegije.
Kada kao poslodavac uložite određene resurse u obučavanje zaposlenih koji onda postaju u manjoj ili većoj meri nezamenljivi, jasno vam je da je pametnije obezbediti im povoljne uslove i tako ih zadržati. U suprotnom biste morali da iznova trošite vreme i sredstva za pronalaženje novih ljudi.
Ovo je svakako tačnije za kvalifikovane radnike, a budući da je zaštita radnika u privatnim firmama u Srbiji generalno problematično pitanje, ograničiću ovaj argument prvenstveno na IT industriju.
Budući da opstanak kompanije u ovom sektoru zavisi od produktivnosti zaposlenih, podsticaji navode poslodavce da racionalno koriste svoje resurse, dok državne institucije i javna preduzeća svakako uglavnom barataju novcem poreskih obveznika, a ne sopstvenim.
U ovom slučaju, racionalnije je izaći u susret svojim zaposlenima i obezbediti im lagodan život tokom porodiljskog odsustva, nego se ponašati kao da su te žene uradile nešto loše odlukom da rode – što je upravo ono što država pomenutim zakonom radi.
Namere ne moraju da nam se sviđaju, niti ih je lako dokučiti, stoga treba da se fokusiramo na rezultate: ko više brine o majkama – država koja im smanjuje naknadu za trudničko i porodiljsko ili navedeni privatnici koji biraju da im obezbede dostojanstven život tokom odsustva?