Najnovije istraživanje studenata Fakulteta političkih nauka ispitivalo je stavove generacija o spornim političkim temama u Srbiji.
Istraživanje je obuhvatilo pitanja poput uvođenja smrtne kazne, lidera generacija, predsedničkih kandidata, institucija i priznavanja Kosova.
Jedan od rezultata govori da se čak 78% građana zalaže za uvođenje smrtne kazne u našoj zemlji za najteža krivična dela.
Istraživanje „Generacije i politika“ obuhvatilo je 1,077 građana Srbije, od čega 46% muškaraca i 54% žena
Nikola Jović, asistent na predmetu Metodologija političkih nauka i koordinator najnovijeg istraživanja „Generacije i politika“ kaže za Talas da su razlike između generacije očigledne:
„Na najopštijem nivou, mlađe generacije pokazuju veći nivo samorefleksije i samokritike dok starije generacije predstavljaju sebe daleko lepše nego što nam to govori društvena stvarnost koju su stvorili.“
Jović dodaje da ga najviše brine rezultat koji pokazuje da skoro 60% ispitanika smatra da je Ratko Mladić istorijski pozitivna ličnost.
„Dakle, Ratko Mladić je osuđeni ratni zločinac. Možemo da pokušamo da razumemo njegovu ulogu i njegove odluke, ma koliko se one nama ne sviđale, ali ne mogu da prihvatim da je on za mene pozitivna ličnost jer bih prihvatio da je zločin pozitivan istorijski događaj, a mislim da u zdravom pogledu na svet ne postoji prostor za takvo razmišljanje.“
Kao najzanimljiviji rezultat on izdvaja jednaku popularnost Josipa Broza Tita kod starijih generacija i Dragoljuba Draže Mihailovića kod mlađih.
“Mislim da mladi Tita doživljavaju kao kreatora političkog projekta jugoslovenstva za čiji je neuspeh, prema njihovoj proceni, najvišu cenu platila Srbija. To je iz njihovog ugla projekat koji je Srbima bio nametnut, preko “stranog” vođe koga nisu birali a koji je insistirao na nadnacionalnim identitetima.
Sa druge strane, Draža Mihailović predstavlja jednu alternativnu istoriju. Istoriju koja se nikada nije desila, u kojoj bi interesi Srbije bili bolje zaštićeni, u kojoj bi srpski nacionalni identitet bio efektnije branjen. Međutim mi to ne znamo, zato je to alternativna istorija.
Istorija koja se nama ipak desila je istorija ratova, siromaštva, sankcija, bombardovanja, “tihih” diktatura. A to je upravo ono što se doživljava kao posledica Titove vladavine.
Zbog toga ne mislim da popularnost Draže Mihailovića proizilazi iz harizme njegove ličnosti ili ideološkog programa koji predstavlja, već iz ambivalentnosti odnosa prema onome što se doživljava kao Titovo nasleđe i projekcije alternativnog toka istorije koji je je mogao a nikada se nije desio”, zaključuje Nikola.
Pozitivni trendovi kod najmlađih generacija
Jović ističe da je pozitivno to što su mladi liberalniji kada je reč o društvenim slobodama.
“Pozitivno je to što svaki drugi ispitanik najmlađe generacije prati politiku, iako ona više liči na estradu nego na upravljanje javnim interesima. Pozitivno je to što kritički gledaju na to kakav je trend kojim se Srbija kreće. Pozitivna je njihova preferencija da bi pre živeli u zemlji gde postoje jake institucije a ne jak lider.”
Izdvajamo zanimljive rezultate istraživanja
- 43% populacije rođene pre 1953. godine (Silent generacija) bi želelo da živi u državi sa jakim liderom, dok 83% generacije X (rođeni između 1969. i 1981) bira jake institucije
- 16% žena ne bi glasalo za ženu kao kandidatkinju na predsedničkim izborima
- 85% ispitanika ne bi priznalo Kosovo ako bi to bio uslov za ulazak u EU
- 93% ispitanika kaže da se najbolje živelo za vreme Tita i da su se tada najviše poštovale institucije države
- 81% muškaraca na predsedničkim izborima ne bi podržalo kandidata koji je gej